Chronos doo http://chronoszenica.com Ustrojavanje, organizovanje i vođenje knjigovodstva i računovodstva. Društvo se još bavi poslovnim savjetovanjem i edukacijom. Wed, 23 Jul 2014 15:22:04 +0000 bs-BA hourly 1 http://wordpress.org/?v=3.9.1 Razjasnite svoje mutne slike i krenite na put uspjeha! /2014/07/razjasnite-svoje-mutne-slike-i-krenite-na-put-uspjeha/ /2014/07/razjasnite-svoje-mutne-slike-i-krenite-na-put-uspjeha/#comments Wed, 23 Jul 2014 15:21:15 +0000 /?p=2552 Sticajem okolnosti, u životu sam se imala prilike družiti s ljudima koji su izrazito uspješni u svom poslu, kao i s ljudima koji su u stalnoj borbi i muci zbog svog posla i finansija.
Intrigiralo me što je taj tajni sastojak kojeg ovi prvi imaju, a drugi, također dobri i pametni ljudi, nemaju.
Kroz razgovor s mnogima od njih, čitanje raznih knjiga na tu temu i promatrajući svoja vlastita uvjerenja, postupke i rezultate, došla sam do raznoraznih zanimljivih uvida.
U ovom ću tekstu razmotriti jednog od njih.

Čini se da su jedan od glavnih preduslova bilo kakvog uspjeha, na bilo kojem polju – jasne i bistre slike u glavi.
Jeste li kada razmišljali o tome kako o područjima u kojima niste uspješni, zapravo imate mutnu sliku?

Da li je možda nešto od ovoga istina i za vas:
- Rado biste pokrenuli svoj vlastiti posao, ali zapravo ne znate odakle početi.
- Voljeli biste imati više novaca, ali uopće ne vidite put kojim bi vam taj novac mogao doći.
- Htjeli biste raditi nešto drugo, ali zapravo ne znate što.
- Željeli biste se izvući iz dugova, ali nije vam sasvim jasno ni zašto ste u njih upali… itd.

“Želite li uspjeti, vjerojatno ćete morati izaći iz niza i marširati prema ritmu vlastitih bubnjeva.”
Keith Degreen

Često puta, ljudi dugo stoje na toj istoj stepenici, zbunjeni pred mutnom slikom i ne pomiču se naprijed.
Ili još gore – zbog mutne slike o važnim stvarima, od koje su dugo okretali glavu, problemi se nagomilaju i zatim ih progone.

Uspješni ljudi imaju JASNU sliku onoga što žele, jasnu sliku koje TAČNO korake trebaju poduzeti i od koga bi mogli tražiti pomoć.

Dakle, neka vaš prvi korak prema uspjehu bilo koje vrste bude da RAZJASNITE svoje mutne slike.
Ustanovite što vam je nejasno, a zatim se uhvatite u koštac sa svakom mutnom slikom, odlučni da je razbistrite, da je savladate kao bika kojeg ćete zgrabiti za rogove. Vi to možete!

Postavite sebi to kao prioritet. Tragajte, pitajte… odgovori postoje. Odvojite vrijeme za to – tražite po internetu, postavljajte pitanja na forumima, društvenim mrežama, pitajte sve svoje prijatelje i poznanike da li znaju nekoga ko zna odgovor, pronalazite ljude koji su uspjeli riješiti problem kojeg vi imate…
Evo nekih slika koje je važno razbistriti:

1. Imate li jasnu sliku svog finansijskog stanja? Znate li tačno koliko novaca posjedujete, u kojim sve oblicima i gdje se on nalazi?
Odvojite vrijeme da to razjasnite i stavite na papir, da jasno znate čime baratate.

2. Imate li kristalno jasnu sliku o tome što je vaš cilj, što vam je najvažnije, kamo ste se tačno zaputili u budućnosti? Što želite pridonijeti svijetu?
Razmišljajte, meditirajte, razgovarajte s vlastitim srcem… ima li nešto važnije nego da znate kuda to želite stići?

3. Imate li jasnu sliku svojih vrlina i prednosti? Hodate li svijetom svjesni svoje vrijednosti?
Popišite sve svoje vrline i znanja, one su vaš najveći kapital. Neka bude jasan i osviješten!

4. Ako radite za nekog drugog – imate li jasnu sliku svog daljeg napretka, jasnu sliku svog sadašnjeg položaja i svih mogućnosti koje se pružaju?
Razmislte što VI želite od tog posla i KAKO biste to mogli postići.

5. Ako želite pokrenuti vlastiti posao – imate li plan i strategiju?
Bacite se na traženje informacija o svim mogućnostima – internet, kursevi, razgovor s poznanicima koji su pokrenuli svoj biznis… zapisujte sva pitanja koja vam se javljaju i tragajte za odgovorima.

Kad slika o svakoj od ovih stvari bude za vas kristalno jasna, sigurno i brzo ćete donositi odluke, a sve akcije koje trebate poduzeti izgledat će vam jednostavne i lake. I što je najvažnije, jedva ćete čekati da ih poduzmete! :)
 
 
Autor: Sanja Plavljanić-Širola, imamnovac.com

]]>
/2014/07/razjasnite-svoje-mutne-slike-i-krenite-na-put-uspjeha/feed/ 0
Novosti i poboljšanja u Billans e-računovodstvu /2014/07/novosti-i-poboljsanja-u-billans-e-racunovodstvu/ /2014/07/novosti-i-poboljsanja-u-billans-e-racunovodstvu/#comments Tue, 22 Jul 2014 19:11:55 +0000 /?p=2544 Razvojni cilj Billansa BH je da u svakom trenutku pruži svojim korisnicima optimalno rješenje i adekvatne izvještaje, bez obzira na vrstu djelatnosti i način organizacije poslovnih komitenata .
U okviru strateškog plana razvoja i unaprijeđenja proizvoda i usluga koju Billans e- računovodstvo pruža, jedinstven faktor čine naši korisnici koji svojim prijedlozima i sugestijama pružaju konstantnu inspiraciju razvojnom sektoru.
U sklopu prezentacije poboljšanja proizvoda, predstavljamo spisak funkcionalnosti i izmjena koje su implementirane novom produkcijskom verzijom od 11.07.2014.g:

Segment robnog poslovanja:

-mogućnost kopiranja neograničenog broja predračuna u račun i masovno izdavanje zaliha
-uvođenje opcije „Storno račun“ na izdatima računima.
*ova opcija zamjenjuje dosadašnju funkciju kopiranja u knjižne obavijesti. Funkcionalnost kreiranja knjižnih obavijesti iz izdatih računa sada je u direktnoj vezi sa popunjavanjem DPDV obrasca (polja 2. I 3. Kolona 9, II dio DPDV)
-uvođenje opcije „Knjižno odobrenje od dobavljača“ na segmentu primljenih računa.
*funkcionalnost „Knjižnog odobrenja od dobavljača“ u direktnoj je vezi sa popunjavanjem DPDV obrasca (polja 2 i 3. Kolona 7, III dio DPDV)
-optimizacija evidencija dnevnih izvještaja (omogućeno razvrstavanje evidencije dnevnih prometa na poreske obveznike i poreske neobveznike)

Segment finansijske operative:

-omogućena evidencija obračuna PDV za zdravstvene ustanove (5%)
-omogućeno kreiranja kompenzacija za Udruženja
-omogućena potvrda blagajničkog dnevnika na datum veći od sistemskog
-dodavanje vrsta obračuna PDVa u skladu sa potrebama evidencije za DPDV obrazac
-pregled i štampa DPDV obrasca (osnovni i mjesečni)

Segment obračuna plata i drugih ličnih primanja:

-ispis perioda obračuna na obrascu 1031
-omogućen obračun zarada ranijih godina (datum manji od sistemskog)

Postavke sistema:

-mogućnost evidencije slobodne numeracije na primljenim računima
-optimizacija ispisa dokumenata za korisnike aplikacije na engleskom jeziku
-omogućena štampa robnih dokumenata sa i bez numeracije
(otpremnice, prijemnice, međuskladišnice)

Sistemska izmjena

-ažuriranje web combo certifikata za optimizaciju korištenja Billans aplikacije putem alternativnih web pretraživača
(Google Chrome, Mozilla Firefox, Opera i dr.)

U okviru prezentacije poboljšanih usluga koje pruža Billans e-računovodstvo, obavještavamo sve postojeće i potencijalne korisnike da će od naredne sedmice početi implementacija prvog ciklusa on-line edukacije korisnika putem webinara. Korisnici će imati priliku izabrati ciljanu edukaciju iz širokog spektra modularnih obuka za pojedine segmente Billans e-računovodstva. Pratite novosti na Billans portalu, Twiter i Facebook nalogu i obezbjedite sebi besplatne edukacije i popuste na rane prijave.
]]>
/2014/07/novosti-i-poboljsanja-u-billans-e-racunovodstvu/feed/ 0
Poklanjamo vam E-KNJIGU “Sezonski rad u turizmu” /2014/07/poklanjamo-vam-e-knjigu-sezonski-rad-u-turizmu/ /2014/07/poklanjamo-vam-e-knjigu-sezonski-rad-u-turizmu/#comments Thu, 17 Jul 2014 13:47:41 +0000 /?p=2529 Ljeto je period kada se registruju različiti oblici sezonske djelatnosti.
One su vezane isključivo za samostalne poduzetnike, odnosno, registovanje sezonskog obavljanja djelatnosti nije moguće raditi kao pravno lice (npr. d.o.o.).
Šta se sve može sezonski registrovati i raditi?
U situaciji u kojoj se nalazi dobar dio populacije BiH ljeto je period kada se nastoje „začepiti“ određene finansijske „rupe“ i zaraditi. Pitanje je – kako i koja djelatnost, kao i pod kojim uslovima?

Odgovore na ova i slična pitanja možete pronaći u novoj e-knjizi “Sezonski rad u turizmu“, koju smo za vas pripremili potpuno besplatno. Dovoljno je da se prijavite na našu mailing listu, ili ako ste to već ranije učinili, otvorite inbox i kliknite na “download” link koji se nalazi u mail-u koju smo vam poslali.
Napominjemo vas da posebno vodimo računa o privatnosti vaših podataka, tako da ćemo e-mail adresu koristiti isključivo za slanje edukativnih i informativnih članaka, kao i besplatnih e-knjiga koje ćemo Vam poklanjati i u narednom periodu.

Nadamo se da ćete u ovoj e-knjizi pronaći sve odgovore koji su vam do sada nedostajali. :)

]]>
/2014/07/poklanjamo-vam-e-knjigu-sezonski-rad-u-turizmu/feed/ 0
Pronađite uzrok problema i njegovo rješenje uz pomoć dijagrama riblje kosti /2014/07/pronadite-uzrok-problema-i-njegovo-rjesenje-uz-pomoc-dijagrama-riblje-kosti/ /2014/07/pronadite-uzrok-problema-i-njegovo-rjesenje-uz-pomoc-dijagrama-riblje-kosti/#comments Tue, 15 Jul 2014 08:00:08 +0000 /?p=2522 Jedan od vrlo efikasnih metoda pronalaženja uzroka problema i načina njihovih rješavanja je tzv. Ishikawa dijagram ili dijagram riblje kosti.

Proces istraživanja uzroka problema je u osnovi isti, bez obzira na industriju u kojoj djelujete i bez obzira na problem o kome se radi. Najbolje je sakupiti tim ljudi koji imaju prave vještine, znanja i iskustva o problemu, da zajednički identifikuju sve razloge zbog kojih se problem mogao pojaviti. U slučaju problema viška (ili manjka) zaliha najbolji sagovornici su svi oni koji su na bilo koji način povezani sa zalihama: nabavka, skladište, prodaja i isporuka kupcu, ali i finansije koje evidentifikuju finansijski teret zaliha.

Ovu efektnu konsultantsku alatku izmislio je čuveni japanski naučnik Kaoru Ishikawa radeći šezdesetih godina prošlog vijeka u Kawasaki brodogradilištu na razvoju sistema menadžmenta. Ovaj dijagram vam može poslužiti da npr. identifikujete gdje u toku vrijednosti nastaju uzroci problema vaših kupaca.

Savjet broj 1: kako pojesti slona?

Ako je popis članova vašeg idealnog tima predugačak, možda je problem previše složen da biste ga riješili odjednom, pa razmislite o razbijanju problema u više dijelova. Ponekad na radionicama na kojima pokušavamo da identifikujemo uzroke pojave viška zaliha izađu i problemi koji su više-manje generički (oni posredno imaju veze sa problemom zaliha, ali isto tako i sa drugim problemima u organizaciji). Tako se, na primjer, često na radionicama pojave uzroci kao što su slaba komunikacija, loše ili nikakvo planiranje i slično. Ovo je dobro kao “aperitiv” za početak pravog dijaloga, ali je potreban dobar moderator da se ne ode previše široko.

Kada ste sakupili svoju reprezentaciju, potrebno je usaglasiti se oko toga šta je u stvari problem.

Vrijeme za kolače!

Uzmimo primjer pečenja kolača. Problem bi mogao da glasi: “Kolači su ponekad prepečeni, a ponekad sirovi i moramo ih baciti”. Možda je ovo dovoljno detaljno, ali vjerovatno bi bilo dobro ići još detaljnije i pitati se “šta”, “gdje”, “kada” i “koliko” kako bismo bolje razumjeli problem. Poboljšana verzija prikaza problema mogla bi da glasi: “4% okruglih čokoladnih kolača je prepečeno, a 0,5% je sirovo i moramo ih baciti”. U ovom slučaju možda bi bilo najbolje da poslušamo dobrog starog Pareta i da se koncentrišemo na onaj veći problem, a problem sirovih kolača pokušamo da riješimo neki drugi dan (ili će se u najboljem slučaju riješiti sam od sebe).

Kada se vratimo sa kolača na logistiku i pokušamo da analiziramo primjer tačnosti zaliha, problem bi mogao biti da se na inventuri pojavljuje veoma mnogo grešaka, ali da se manjak javlja na mnogo više artikala nego višak, kao što je navedeno na sledećem primjeru:

Savjet broj 2: šta god se pomjeri, to mjerite!

Ako ne možete da izmjerite vaš problem, razmislite o prikupljanju podataka prije nego što krenete dalje. Ne zaboravite da vam je cilj da što češće donosite odluke na osnovu činjenica, a što manje na osnovu osjećaja i na taj način utvrdite korijen uzroka problema.

Nacrtajte dijagram riblje kosti kao šablon na flip chart ili na veliku ploču, na kojoj ima dovoljno prostora. Najpraktičnije bi bilo pisati na papiru, jer se on može zamotati i odnijeti do sljedećeg sastanka.

Riba se čisti od glave

Problem je napisan na “glavi” ribe, a četiri, pet ili šest glavnih uzroka problema dolaze na leđnu kost. Obično se uzroci dele na tzv. 5M:

1. Man – uzroci problema mogu biti ljudi: svi koji su uključeni u proces (zaposleni, menadžment, partneri);
2. Machine – uzroci problema mogu biti u tehnologiji (mašinama) ili nepravilnom korišćenju iste;
3. Material – uzroci se mogu skrivati u specifičnostima sirovina, dijelova, pribora… koji se koriste za odvijanje procesa;
4. Method – problem može biti u tome kako se proces odvija i koji su posebni zahtjevi (politika, procedure, pravila, propisi i zakoni);
5. Measure (mjerenje) – problem može biti u tome kakav je kvalitet podataka generisanih iz procesa koji se koriste za procjenu kvaliteta.

Savjet broj 3: orada ili pastrmka?

Ne postoji pravi način da to učinite – ono što vam je zaista potrebno je pet kostiju. Napravite riblju kost tako da na nju stane problem, i – prijatno! Sada je na vašem timu da dođe do što više razloga zašto se pojavio problem.

Savjet broj 4: problemi, problemi!

Zadatak tima je da svako individualno napiše razloge problema na post-it papiriće – jedan problem po papiriću – za, recimo, 10 minuta. Tada, kao tim, razloge stavljate pod svaki naslov glavnog uzroka, izgrađujući detaljnu sliku zašto se problem događa. Ako je vaš tim relativno mlad – novoformiran, razmislite o korišćenju razbijača leda (“icebreaker”) ili kreativnog “brainstorminga” ideja za zagrevanje.

Savjet broj 5: oh, zašto, zašto, zašto..?

Sjetite se da su ljudi prirodni rješavači problema, ali mogu da potroše godine i godine kreativnog rada da bi riješili neki rutinski problem. Kada tim zapadne u kreativnu blokadu pomozite mu da dođe do korijena problema pitajući: “Zašto, zašto, zašto?” Koristite metodu tri zašto ili pet zašto dokle god ne dođete do stvarnog korjena svakog problema.

Završili ste detaljan dijagram riblje kosti i pitali ste tri (ili pet) puta “zašto” za svaki razlog. Šta dalje? Postoji vjerovatno nekoliko uzroka koji stoje kao najverovatniji uzroci i sada je pravo vreme da preduzmete neku akciju. Možda je potrebno dalje praćenje i prikupljanje podataka kako bi se uspostavila čvrsta veza između korijena uzroka problema i posljedice ili se morate osloniti na zdrav razum i “dobar osjećaj” u vezi sa tim gdje početi. Bilo kako bilo, imaćete jasniju sliku problema i toga šta mu je uzrok i uložićete vrijeme i novac u pravo rješenje.
 
 
Autor: Antonio Zrili, magazin “Progressive” – poslovnaznanja.com

]]>
/2014/07/pronadite-uzrok-problema-i-njegovo-rjesenje-uz-pomoc-dijagrama-riblje-kosti/feed/ 0
Da li zaduživanje države bogati kompanije, a osiromašuje radnike? /2014/07/da-li-zaduzivanje-drzave-bogati-kompanije-a-osiromasuje-radnike/ /2014/07/da-li-zaduzivanje-drzave-bogati-kompanije-a-osiromasuje-radnike/#comments Thu, 10 Jul 2014 14:52:48 +0000 /?p=2502
Neočekivani uvid američkog ekonomista Johna E. Goloba da zaduživanje države indirektno povećava nejednakosti u društvu, prikazuje Tomislav Globan. Upozorava da američki primjer treba proučiti barem kao znak opreza prije daljnjeg povećanja duga države da bi se pomoglo radnicima

Problematika ekonomskih nejednakosti i “vječna borba” između rada i kapitala trenutno je jedna od najpopularnijih tema među svjetskim ekonomistima, posebino uzburkana best-sellerom Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću“. Rad američkog ekonomista Johna E. Goloba prezentovan na nedavno završenoj naučnoj konferenciji uglednog američkog udruženja Western Economic Associationa u Denveru na kojoj sam imao sreće prisustvovati, pokušao je odgovoriti na pitanje kako rast američkog javnog duga utiče na distribuciju ukupnog nacionalnog dohotka između rada (radnika) i kapitala (korporacija). Potiče li zaduživanje države rast dohodovnih nejednakosti i u čiju korist? Rezultati koje je Golob dobio bacaju novo svjetlo na ovu tematiku.

Iako bi se površnom čitatelju domaćih dnevnih novina moglo učiniti kako je svijet i dalje u globalnoj recesiji i lošem poslovnom okruženju, stvarni podaci govore kako korporativni profiti u SAD-u rastu te je njihov udio u nacionalnom dohotku ove najveće svjetske ekonomije najviši još od početka Velike depresije 1929. godine! Međutim, službene statistike govore kako je, s druge strane, udio naknada radnicima u istom “kolaču” pao na najniže razine u posljednjih 60-ak godina. Istovremeno, javni dug SAD-a dosegao je najviše razine od završetka Drugog svjetskog rata te je premašio 100 posto BDP-a. Jesu li ove pojave međusobno povezane? Čini se da jesu.

Korelacija je tu – ali, što je uzrok a što posljedica

Uprosječe li se podaci za posljednjih deset poslovnih ciklusa poslijeratne američke privrede, Golobova analiza otkriva kako su u dugom roku razdoblja visokog javnog duga u SAD-u bila pozitivno povezana s visokim udjelima korporativnih profita u nacionalnom dohotku (Slika 1a), a negativno s udjelima plata i doprinosa radnicima (Slika 1b). Visoki koeficijenti determinacije otkrivaju snažnu korelaciju među varijablama u oba slučaja, no ne odgovaraju na pitanje kauzalnosti, odnosno što je u ovom slučaju “kokoš”, a što “jaje”.[1]

Veza javnog duga i udjela korporativnih profita u nacionalnom dohotku

Veza javnog duga i udjela korporativnih profita u nacionalnom dohotku (1a)

Veza javnog duga i naknada zaposlenima u nacionalnom dohotku

Veza javnog duga i naknada zaposlenima u nacionalnom dohotku (1b)

Postavlja se pitanje zašto bi pojačano zaduživanje države omogućavalo veći udio dohodovnog kolača kapitalu, a manji radnicima? Golob nudi objašnjenje za ovaj fenomen preko kanala privatnih investicija. Naime, iako u kratkom roku krpljenje budžetskih rupa novim zaduživanjem povećava raspoloživi dohodak kućanstava i time povećava agregatnu potražnju u ekonomiji, u dugom roku efekti su suprotni. Visoki deficiti budžeta dugoročno smanjuju nacionalnu štednju, a ukoliko se navedeni manjak ne nadoknadi većim priljevom inozemnog kapitala ili povećanom domaćom štednjom, deficiti će smanjiti domaće investicije, kao i nivo kapitala potrebnog za investiranje.

Posljedica će biti pad dugoročne razine BDP-a, a time i dohotka od rada. Dug, dakle, dugoročno istiskuje investicije, što se u makroekonomiji domišljato naziva efektom istiskivanja.

Visok profit države dok su niske privatne investicije

S druge strane, niži nivo kapitala povećavaju prinos na kapital, što povećava korporativne profite, odnosno njihov relativni udio u nacionalnom dohotku. Slika 2 potvrđuje da su udjeli profita u nacionalnom dohotku u prosjeku bili najviši u razdobljima niskih privatnih investicija. Drugim riječima, visoko zaduživanje države u dugom roku preusmjerava novac iz džepova radnika u džepove korporativnog kapitala.

Veza privatnih investicija i udjela korporativnih profita u nacionalnom dohotku

Veza privatnih investicija i udjela korporativnih profita u nacionalnom dohotku (2)

Implikacije ovakvih nalaza vrlo su zanimljive. Uobičajno, profiti preduzeća se kroz dividende prelijevaju u džepove dioničara, koje u najvećem broju čine pojedinci s viših nivoa dohodovne “ljestvice”. To znači da će rast udjela korporativnih profita nauštrb plata radnika u ukupnom nacionalnom dohotku dodatno poticati koncentraciju dohotka među ionako bogatijim pojedincima. Prema tome, ukoliko rast javnog duga dovodi do redistribucije dohotka od strane rada u korist kapitala, jasno je da zaduživanje države indirektno povećava i nivo dohodovnih nejednakosti u društvu.

Iako je analiza napravljena na primjeru najveće svjetske ekonomije, zaključci o pozitivnoj vezi između visokog javnog duga i većih dohodovnih nejednakosti morali bi biti od velikog interesa i nositeljima ekonomskih politika te ostalim stakeholderima u malim visokozaduženim ekonomijama poput naše. Barem kao znak opreza prije novih poziva na daljnje povećavanje nivoa duga države u svrhu pomoći radnicima u borbi protiv dohodovnih nejednakosti.
 
Referenca:
John E. Golob (2014) Is the Federal Debt Raising Corporate Profits and Reducing Labor's Share of National Income? Unpublished working paper, presented at 2014 WEAI Conference in Denver, 27 June – 1 July 2014.
 
[1] Navedeni su rezultati potvrđeni i ekonometrijski, odnosno procijenjenim regresijskim jednačinama u kojima su kao kontrolne varijable uključene i razina privatnih investicija, stope rasta BDP-a i cijene nafte.
 
 
Autor: Tomislav Globan – banka.hr

]]>
/2014/07/da-li-zaduzivanje-drzave-bogati-kompanije-a-osiromasuje-radnike/feed/ 0
Da li se očekuje “rat” za talentovane menadžere? /2014/07/rat-za-talentovane-menadzere/ /2014/07/rat-za-talentovane-menadzere/#comments Tue, 08 Jul 2014 08:38:43 +0000 /?p=2494
Zašto je potencijal postao važniji od mozga, iskustva i kompetencija, piše Claudio Fernández-Aráoz, stariji savjetnik u globalnoj kompaniji Egon Zehnder specijaliziranoj za kadroviranje i autor knjige It’s Not the How or the What but the Who, na kojoj je zasnovan članak.

Prije nekoliko godina, autor je zamoljen da pomogne pronaći novog predsjednika uprave obiteljske kompanije koja se bavila distribucijom elektronike. Željeli su profesionalizirati svoj menadžment i proširiti poslovanje. Sarađujući s predsjednikom kompanije koji se namjeravao povući, autor je prvo morao definisati relevantne kompetencije za posao koji bi kandidat morao obavljati te pronaći prikladne kandidate. Čovjek kojeg su odabrali imao je sve prave karakteristike. Pohađao je vrhunske poslovne škole i radio za neke od najboljih kompanija u toj branši, bio je uspješan country menadžer u jednoj međunarodno poznatoj kompaniji. Još važnije, nadmašivao je sve kompetencije koje su bile određene kao ključne. Ali, ništa od toga nije bilo bitno. Unatoč impresivnom životopisu i činjenici da je zadovoljavao sve uslove, nije se uspio prilagoditi velikim tehnološkim, regulatornim i tržišnim promjenama koje su tada pogodile tržište. Nakon tri godine loših rezultata, otpušten je.

Taj je menadžer postao žrtva novog doba, koje traži novu vrstu menadžera – onu koja se prilagođava!

U prvo doba, koje je trajalo vijekovima, poslodavci su tražili saradnike po fizičkim atributima. Svi su željeli fizički spremne, snažne ljude bez obzira na to jesu li tražili pomoć pri žetvi ili gradnji piramida. Takva je selekcija dugoročno ostavila traga i na naš način razmišljanja pa su čelnici kompanija s liste Fortune 500, primjerice, 6,5 centimetara viši od prosjeka, a slično vrijedi za mnoge političare i vojne vođe.

U drugom dobu “lova na talente” naglasak je bio na inteligenciji, iskustvu i prošlim uspjesima. Ono je trajalo veći dio 20. vijeka, kada je puno poslova postalo šablonizirano i standardizirano.

Okretanje potencijalu

Treće je doba počelo 80-ih godina prošlog vijeka, a obilježje mu je potraga za kompetencijama, a ne inteligencijom. Naime, na temelju određenih dokazanih ličnih karakteristika radile su se pretpostavke o budućem uspjehu pojedinca na nekoj poziciji. Za liderske se pozicije počela tražiti emotivna inteligencija, kao važnija od klasičnog koeficijenta inteligencije.

No, sada je počelo četvrto doba, u kojem se fokus pomaknuo na – potencijal. Taj se potencijal mora iskoristiti da bi se uspjelo u novim uslovima, koji su obilježeni akronimom VUCA koji se odnosi na volatilno (volatile), nesigurno (uncertain), kompleksno (complex) i dvoznačno (ambiguous) okruženje.

Četvrto je doba donijelo promjenu pa ono što nekoga čini uspješnim na današnjem natjecateljskom i promjenjivom tržištu više nije vještina, nego potencijal za usvajanje novih vještina. Traje potraga za ljudima koji će se brzo prilagoditi na promjene strategija, sklone saradnji i vođenju raznih skupina kolega.

U istraživanju provedenom u globalnim kompanijama 2006., njihove su uprave do 2012. godine očekivale 88-postotno povećanje prihoda koje ostvaruju na tržištima u razvoju.

Malo dobrih ljudi

Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutno predviđa da će oko 70 posto svjetskog privrednog rasta do 2016. doći zahvaljujući baš tržištima u razvoju. No, u isto vrijeme kompanije u zemljama u razvoju ne traže samo kupce diljem svijeta, nego i talentovane menadžere pa će na razvijenim tržištima zavladati nestašica. Kina, koja sada ima 88 kompanija na listi Fortune 500, još ih je 2003. imala samo osam. Najveća kineska telekomunikacijska kompanija Huawei zapošljava više od 70.000 ljudi, od kojih čak 45 posto radi u istraživačkim centrima u Njemačkoj, Švedskoj, SAD-u, Francuskoj, Italiji, Rusiji i Indiji.

Uticaj demografije na bazen talenata također je neporeciv. Najtraženiji su menadžeri zvijezde u usponu, stari od 35 do 44 godine. Ali, broj ljudi u toj se dobnoj skupini smanjuje. Taj demografski problem sada pogađa SAD i Europu, ali do 2020. proširit će se na mnoge druge zemlje, uključujući Rusiju, Kanadu, Južnu Koreju i Kinu, koje će odreda imati više ljudi koji se spremaju u penziju, nego što ulaze na tržište rada.

Problem se javlja i stoga što kompanije ne razvijaju pravilno kanale nasljeđivanja i ne razvijaju menadžere.

U istraživanju PricewaterhouseCoopersa, koje je 2014. provedeno među predsjednicima uprava u 68 zemalja, njih 63 posto odgovorilo je da su zabrinuti za buduću dostupnost ljudi s ključnim vještinama na svim nivoima u kompaniji. Interno je istraživanje Boston Consulting Groupa otkrilo da 56 posto njihovih menadžera smatra problematičnim mogućnosti popunjavanja visokih menadžerskih pozicija u bliskoj budućnosti.

U mnogim je kompanijama na razvijenim tržištima autor teksta otkrio da je polovica visokog menadžmenta raspoloživa za odlazak u penziju u roku od dviju godina, a među njima čak polovica još nema predodređenog nasljednika ili barem osobu kvalificiranu za sukcesiju!

Sada možda zbog toga ne osjećaju posljedice, ali u roku od 10 godina, uz ovakvu politiku, takve kompanije neće imati novu generaciju lidera koji će ih voditi. Ukratko, očekuje nas rat za talentovane menadžere, zbog kojih će biti teško zadržati one najbolje. Ali prvo ih treba otkriti i pripremiti.

Prvi je indikator nečijeg potencijala prepoznavanje prave vrste motivacije; beskompromisna posvećenost izvrsnosti, ali bez sebičnosti.

olovke

Ljudi visokog potencijala imaju velike ambicije i žele ostaviti trag, ali cilj su im uvijek veliki kolektivni uspjesi. Oni pokazuju duboku ličnu skromnost, a trude se biti bolji u svemu što rade. Motivacija se kod takvog potencijalnog kandidata za regrutiranje proučava prva jer je stabilna, a nesvjesna kvaliteta pojedinca. Ako nekog pokreću sebični motivi, to se vjerojatno neće promijeniti ni u budućnosti.

Sljedeća na listi kvaliteta je znatiželja, otvorenost prema novim znanjima, iskustvima te otvorenost prema učenju i promjenama. Nakon toga slijedi pronicljivost kandidata, odnosno njegova vještina da prikuplja i analizira podatke koji mu sugeriraju nove mogućnosti.

Angažiranost je kvaliteta onih koji znaju koristiti emocije i logiku da uvjerljivo prenesu viziju i da se povežu s ljudima. Na kraju, valja procijeniti nečiju odlučnost, odnosno sposobnost da se bori za teško ostvarive ciljeve bez stvaranja animoziteta.

Kako procijeniti je li kandidat za posao kojeg ste upravo sreli onaj pravi, odnosno kako procijeniti koji mu je potencijal?

Valja najprije temeljito istražiti njegovu ličnu poslovnu istoriju, uvesti ga u ozbiljan razgovor o karijeri i provjeriti ima li ta osoba one kvalitete koje tražite. Primjerice, da biste saznali je li riječ o znatiželjnoj osobi, ne možete je samo pitati – jeste li znatiželjni.
Umjesto toga, potražite znakove da ta osoba vjeruje u rad na sebi, zaista uživa u učenju te da može izbjeći pogreške nakon što ih jednom napravi. U tome mogu pomoći pitanja poput ovih:

Kako reagirate kada vas neko izazove?

Na koji način tražite mišljenje o nečemu od drugih članova svog tima?

Što radite da proširite svoje vidike, iskustva i lični razvoj?

Kako potičete učenje u svojoj organizaciji?

Koje korake poduzimate da istražite nepoznato?

Pronašli ste ih – sad ih zadržite

Uvijek pitajte na konkretnim primjerima, a insistirajte na iscrpnim odgovorima. Razgovori s kandidatovim menadžerima i kolegama moraju biti jednako detaljni, kao i proučavanje pismenih izvješća.

Jednom kada odaberete prave kandidate, valja ih i zadržati. Plata je, naravno, važna. Svi zaposlenici, pa tako i mlade menadžerske zvijezde, očekuju da njihova plata odražava njihovu vrijednost kompaniji.

Preniska plata može biti jak demotivirajući faktor, ali učinak podizanja plate iznad određene granice ima manji pozitivan učinak nego što mnogi misle.

Ono što je važno, uz primjerenu platu kvalitetnim budućim visokim menadžerima, formula je četiri T – task (zadatak, odnosno ono što rade), time (vrijeme, odnosno kada ga moraju obaviti), team (tim, odnosno s kim moraju obaviti zadatak) i technique (tehnika, odnosno način na koji će to obaviti).

Njihov se razvoj potiče postavljanjem teških, ali ostvarivih zadataka i otklanjanjem distrakcija.

Guranje odličnih potencijala na ljestvici odgovornosti prema važnijim poslovima, većim proračunima i većem broju saradnika pomoći će u njihovom razvoju, ali ga neće ubrzati. Dodjeljivanjem raznovrsnih, izazovnih i nelagodnih uloga, međutim, taj će se razvoj ubrzati. Autor je u jednom istraživanju kontaktirao 823 menadžera iz raznih zemalja i tražio ih da označe prijelomni trenutak koji im je lansirao karijeru. Njih čak 71 posto reklo je da se to dogodilo nakon što su im dodijeljeni zadaci koji su u tom času malo nadmašivali njihove kompetencije.

Geopolitika, poslovanje, industrije i poslovi mijenjaju se toliko brzo da ne možemo predvidjeti koje će kompetencije trebati menadžeri za samo nekoliko godina. Zato valja tražiti one koji su jako motivisani i briljiraju suočeni s teškim ciljevima, a usto imaju dovoljno poniznosti da uspjeh tima stave ispred vlastitog probitka. Idealni su kandidati s nezasitnom znatiželjom koja ih goni u istraživanje novih ideja i puteva do cilja. Naravno, ne treba zaboraviti klasične faktore poput inteligencije, iskustva, rezultata i specifičnih kompetencija, pogotovo onih vezanih uz vođenje. Ali, traženje ljudi s potencijalom, njihovo uspješno zadržavanje i razvijanje na svim razinama treba vam biti prioritet.
 
 
Izvor: (2014) Harvard Business Review / Distributed by The New York Times Syndicate – banka.hr

]]>
/2014/07/rat-za-talentovane-menadzere/feed/ 0
Novi paket poticajnih mjera: porast inflacije, a štampanje novca nije isključeno /2014/07/novi-paket-poticajnih-mjera-porast-inflacije-a-stampanje-novca-nije-iskljuceno/ /2014/07/novi-paket-poticajnih-mjera-porast-inflacije-a-stampanje-novca-nije-iskljuceno/#comments Tue, 08 Jul 2014 08:16:58 +0000 /?p=2490 Novi paket poticajnih mjera pomoći će potaknuti jačanje cijena i bankovno kreditiranje, no u Europskoj centralnoj banci (ECB) spremni su po potrebi i štampati novac, poručio je čelnik banke Mario Draghi.

ECB je zadržao rekordno niske kamatne stope od 0,15 posto i negativnu kamatnu stopu za komercijalne banke od 0,1 posto na prekonoćne depozite kako bi ih potaknuo na veće kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Mjere najavljene u junu također uključuju produženje trajanja programa povoljnih kredita bankama do kraja 2016. godine, kao i novi program četverogodišnjih zajmova.

Predstavljajući pojedinosti tog programa, Draghi je naglasio da banke moraju iskoristiti taj novac za kreditiranje jer će ga u protivnom morati vratiti.

“Monetarne operacije koje će se provoditi idućih mjeseci nadovezat će se na to ublažavanje i poduprijet će bankovno kreditiranje“, naglasio je Draghi na konferenciji za štampu po završetku redovnog mjesečnog sastanka.

“Kada naše mjere dopru do gospodarstva, pridonijet će povratku godišnje stope inflacije na razine bliže dva posto”.

Godišnja inflacija u eurozoni u junu se prema prvim procjenama Eurostata zadržala na 0,5 posto, što je ispod u ECB-u zacrtanih blizu dva posto i u “opasnoj zoni” ispod jedan posto, kako ju naziva Draghi.

Čelnik ECB-a poručio je tržišnim sudionicima i da su u ECB-ovom upravnom vijeću spremni za kvantitativno ublažavanje monetarne politike a to prije svega znači štampanje novca za potrebe otkupa državnih ili privatnih dugova od banaka kako bi troškovi zaduživanja ostali niski a potrošnja dobila poticaj, bude li inflacija i dalje slabila.

“Upravno je vijeće jedinstveno u stavu da smo spremni upotrijebiti i raspoložive nekonvencionalne instrumente ako se ukaže potreba kako bi se još snažnije suzbili rizici predugog razdoblja niske inflacije”, kazao je Draghi.
 
 

Izvor: profitiraj.hr

]]>
/2014/07/novi-paket-poticajnih-mjera-porast-inflacije-a-stampanje-novca-nije-iskljuceno/feed/ 0
Kako i koliko država naplaćuje humanitarne aktivnosti? /2014/07/kako-i-koliko-drzava-naplacuje-humanitarne-aktivnosti/ /2014/07/kako-i-koliko-drzava-naplacuje-humanitarne-aktivnosti/#comments Thu, 03 Jul 2014 23:25:51 +0000 /?p=2464 Da, dobro ste čuli. Država naplaćuje humanitarne aktivnosti kroz – poreze. I to humanitarne aktivnosti koje se u poreznom jeziku zovu „oporezivim isplatama“, „oporezivim prometom“, … različite oblike davanja pomoći.

Oporezuje sa sa više vrste poreza: PDV-om, porezom na dohodak i porezom na dobit, sve u zavisnosti kakva vrsta isplate ili prometa se vrši, i u kom / do kog iznosa.

Ovaj post je (opet) vezan za poplave koje su nedavno zadesile BiH, ali i okruženje. Razlog zašto se (opet) vraćam toj temi jeste to što sam napisala jedan post koji je obuhvatio samo neke aktivnosti Agencije za bankarstvo FBiH i RS, ali ne odgovore na pitanje: „Koliko će država naplatiti humanitarnu aktivnost?“

Idemo redom …

PDV i carina na humanitarne pošiljke

Roba namijenjena u humanitarne svrhe područjima pogođenim poplavama u BiH je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina (carina i PDV). To je objavljeno na web stranici UINO 20.05. i to je jedina (konkretna) aktivnost koju je UINO poduzela po pitanju (ne)oslobađanja od plaćanja PDV-a.

Ono što je ograničavajuće jeste da humanitarne organizacije moraju biti ne samo registrovane kao takve, nego moraju biti u stanju na „adekvatan“ način ispratiti ove aktivnosti kako bi nadležni organi mogli nadzirati njihovo poslovanje.

To znači da primalac takve pošljke može biti (samo) registrovana humanitarna organizacija u BiH, organ javne uprave u BiH ili javna organizacija u BiH.

Međutim, jedna od mana ove Instrukcije UINO jeste da se oslobađanje ne odnosi  na opremu i materijal koji bi bili namijenjeni za obnovu područja pogođenih nesrećom. Zato se potpisivala i peticija koju možete pogledati OVDJE jer ukoliko se uvezi oprema ili građevinski i drugi materijal koji će se koristiti u obnovi kuća, domova, objekata, nije oslobađeno plaćanja carine i PDV-a.

UINO je „obećala“ do će do kraja ove godine smanjiti carinske tarife prilikom uvoza, sa ciljem odgovarajuće podrške obnovi područja pogođenih poplavama.

Locals on a boat in a flooded street in Pozega, Serbia

 

Primljene i date donacije u humanitarne svrhe – šta je sa porezima?

Donacija u humanitarne svrhe se može davati i primati u novcu i dobrima. Pod dobrima se podrazumijevaju; usluge, roba, proizvodi, materijal, …

Ovdje nailazimo na raskrsnicu.

Kod davaoca donacije se mogu pojaviti sljedeće kombinacije:

  • Davanje donacije u novcu – neoporezivo sa PDV-om.
  • Davanje donacije u novcu – (ne)oporezivo sa porezom na dohodak.
  • Davanje donacije u novcu – (ne)oporezivo sa porezom na dobit.
  • Davanje donacije u dobrima – oporezivo sa PDV-om.

Napomena – kada govorim o (ne)oporezivanju sa porezom na dohodak i porezom na dobit, “rješenja” su različita u FBiH, RS i BDBiH.
Meni tužno, ne znam kako je Vama.

 

Davanje donacije u novcu je neoporezivo sa PDV-om

Jednostavno – novac nije dobro koje se PDV-om oporezuje. Koliko god neko pravno lice (preduzeće) ili samostalni poduzetnik da humanitarne pomoći u novcu, nema obavezu obračunati i platiti PDV.

Davanje donacije u novcu je (ne)oporezivo sa porezom na dohodak

Zašto (ne)oporezivo? Zbog različitih rješenja u FBiH, RS i BDBiH.

Na početku – osnovna pitanja. Koje donacije? U koje svrhe?

U našoj, slabo napisanoj legislativi i zarez je riječ. I kada tu dodamo različita rješenja u FBiH i RS – dovoljno je da običnom čovjeku napravi ogroman upitnik iznad glave.

U propisima o porezu na dohodak, generalno, postoje dva „tretmana“ dohotka: ne smatra se dohotkom (Zakon ga ne tretira uopšte) i nije oporeziv (u cjelosti ili do određenog nivoa koji se uobičajeno zove neoporezivi iznos).

Recimo, u propisima FBiH piše da se ne smatra dohotkom nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda, prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr).

Zatim opet, u propisima FBiH piše da se ne smatra dohotkom socijalna pomoć, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem, … što bi se u vezi sa ugroženošću od poplava moglo odnositi na troškove liječenja, kao i nabavku lijekova.

U propisima FBiH, opet, prihodi koji ne podliježu oporezivanju sa porezom na dohodak su: pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu povreda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice, isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima.

Može se primjetiti da u dijelu koji govori da isplate pomoći za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda nisu oporezive do visine utvrđene posebnim propisom. Obično su ti „posebni propisi“ Opšti ili Granski kolektivni ugovor, ili pak interni akt samog pravnog lica. Međutim, u FBiH NEMA tog ograničenja u Opštem i granskom kolektivnom ugovoru, što znači da, bez obzira na visinu isplate – nema obaveze plaćanja poreza na dohodak.

Zaključak: Nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda u FBiH je neoporeziva U CJELOSTI sa stanovišta propisa o porezu na dohodak!

Porezna uprava preporučuje se da se iznosi naknade štete u slučaju elementarnih nepogoda uplaćuju na poseban bankovni račun i da se obezbijedi dokumentacija kao dokaz da je riječ upravo o takvoj uplati. Koja i kakva dokumentacija, i zašto dokumentacija?Transparentnosti radi, što bi rekli stranci. (???)

U RS je drugačije rješenje

Poslodavci sa sjedištem u RS mogu za zaposlenog ili člana njegove obitelji isplaćivati ​​pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda bez obveze plaćanja poreza na dohodak, ALI do visine utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom, odnosno Granskim kolektivnim ugovorom – POSTOJI OGRANIČENJE, za razliku od „federalnog” rješenja.
Za sve iznose isplaćene iznad propisanog ograničenja, obračunavaju se i plaćaju porez na dohodak + doprinosi, kao da se radi o plaći.

Šta je sa samostalnim poduzetnicima?

Samostalni poduzetnici su, inače, posebna „niša“ u propisima koji regulišu oporezivanje dohotka.

Donacije koje samostalni poduzetnik da u visini do 0,5 % prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu doznačenom na žiro račun, u kulturne, vaspitno – obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima su porezno priznat rashod,tj. neoporezive su.

Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cjelini, pod uslovom da je data prema odlukama nadležnih ministarstava o sprovođenju i finansiranju posebnih programa i akcija u svrhu opšteg društvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (poklona).

To bi značilo da se obvezniku samostalne djelatnosti trebaju u cjelosti priznati date donacije građanima u poplavljenim ili područjima sa klizištima kao troškove poslovanja u slučajevima davanja novčane i druge pomoći za te humanitarne svrhe.

Suprotno tome, samostalnom privredniku bilo kakva primanja od donacija kao vrste pomoći za oporavak njegove djelatnosti od poplava ne bi trebalo tretirati kao prihode od poslovanja.

U tom smislu je prošao proceduru donošenje prijedlog izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

Ono što „federalni“ propis nije prepoznao kao pozitivno rješenje jeste priznavanje rashoda na ime nastale štete kod samostalnog poduzetnika (uništena roba, oprema, sredstva rada, …). Sve to jeste rashod, ali porezno nepriznat koji uvećava oporezivi dohodak i na koji se plaća i veći iznos poreza na dohodak.

(Opet) je u RS drugačije rješenje

Za samostalne poduzetnike koji su pretrpjeli štetu, od izuzetnog značaja je i porezni tretman uništenih dobara (robe, proizvoda, materijala, opreme i dr.), a tu su precizni propisi u RS. Ono što „federalni“ propis nije prepoznao kao pozitivno rješenje jeste priznavanje rashoda na ime nastale štete kod samostalnog poduzetnika (uništena roba, oprema, sredstva rada, …). Sve to jeste rashod, ali porezno nepriznat koji uvećava oporezivi dohodak i na koji se plaća i veći iznos poreza na dohodak.

Znači, prema propisima RS samostalni poduzetnici koji su pretrpjeli štetu i ta šteta je”zabilježena” u poslovnim knjigama, ne plaća se porez nadohodak. Kao rashod samostalne djelatnosti priznaje se i manjak nastao djelovanjem više sile (elementarna nepogoda, ratna razaranja), ali na osnovu zapisnika nadležnog organa.

government-trust

Davanje donacije u novcu je (ne)oporezivo sa porezom na dobit

Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu od 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu. Opet se (nezvanično) preporučuje da donacije treba da “prati” odgovarajuća dokumentacija.

Šta to znači?
Ako je privredo društvo u 2014. godini imalo (sve se ovo „računa“ na kraju godine) 1.000.000 KM ukupnog prihoda, a 40.000 KM izdataka knjiženih kao donacije u navedene svrhe.

 1.000.000 KM x 3% = 30.000 KM porezno priznatog rashoda. 40.000 KM ukupno date donacije – 30.000 KM donacije koju „država“ priznaje kao rashod = 10.000 KM na koje se plaća porez na dobit, odnosno, poreznim jezikom rečeno, koja uvećava oporezivu dobit.

Da je izdatak za humanitarne svrhe bio, na primjer, 20.000 KM onda plaćanja poreza na dobit, tj. uvećanja poporezive dobiti ne bi ni bilo.

Zaključiti se može da „federani“ propisi destimulišu humanitarne aktivnosti koje podrazumijevaju veće iznose.

(Opet) drugačije rješenje u RS

Porezni obveznici – pravne osobe koje doniraju sredstva javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama radi otklanjanja štete uzrokovane poplavom, u RS imaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit.
Priznaju se rashodi – donacije date javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini, a ako ta donacija prelazi limit od 3% može se što znači da se ne oporezuje ODMAH kao u „federalnom“ rješenju.
Šta to znači? Ukoliko pravno lice da u humanitarne svrhe iznos veći od 3%, onda taj “višak” (iz našeg prethodnog primjera 10.000 KM) prenosi i priznaje kao rashod u naredne dvije godine. 

Davanje donacije u dobrima je oporezivo sa PDV-om

Da, oporezivo je sa PDV-om, i sva pravna lica koja su davala pomoć u poplavama koje su nas zadesile nedavno su morale obračunati PDV. Na koju vrijednost – vidjećemo u nastavku, jer tu priča i kriterij nije isti.

Šta je osnovica za obračun PDV-a?
  • nabavna cijena – ako se poklanja roba;
  • cijena koštanja – ako se poklanjaju vlastiti proizvodi ili ako se vrše besplatne usluge iz svog poslovnog i oporezivog asortimana;
  • nabavna cijena umanjena za 20% za svaku od prvih pet godina korištenja – ako se radi o opremi koja se kod PDV obveznika – davaoca takve donacije vodila kao osnovna imovina;
  • tržišna cijena – ako se nešto poklanja svojim zaposlenicima ili drugim “povezanim licima”;
Znači, PDV se plaća na SVU robu i SVE usluge koje se doniraju, bez izuzetka i bez donjeg limita (mali iznosi i sl.).

Da pokušamo zaključiti.

  • PDV se plaća na davanje robe, proizvoda i usluga u humanitarne svrhe, na različite osnovice, ali se ipak plaća, na cijeloj teritoriji BiH.
  • Porez na dobit se u FBiH i BDBiH plaća na iznos date donacije preko 3% ukupnog prihoda, a u RS se “višak” može prenositi u naredne tri godine, što znači da nije oporeziv;
  • Propisi o oporezivanju dohotka – oslobađaju se plaćanja u FBiH i BDBiH u cjelosti za datu humanitarnu pomoć u ovesvrhe, dok se u RS neoporezivi iznos ograničava na limite koje je postavio Opšti i Granski kolektivni ugovor.

Komplikovano je, znam, ali na žalost, takva nam je i država. Komplikovana i socijalno nesenzibilna.

Autor: Sanela Agačević

 

 

]]>
/2014/07/kako-i-koliko-drzava-naplacuje-humanitarne-aktivnosti/feed/ 2
Bosna i Hercegovina potpisala pristup EU programu Horizont 2020 /2014/07/bosna-i-hercegovina-potpisala-pristup-eu-programu-horizont-2020/ /2014/07/bosna-i-hercegovina-potpisala-pristup-eu-programu-horizont-2020/#comments Thu, 03 Jul 2014 09:58:40 +0000 /?p=2456 Projekat “Izgradnja kapaciteta u BiH za evropske programe i inicijative za istraživanja i tehnološki razvoj (RTDPI)“, koji je implementiran u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH uz finansijsku podršku Evropske unije, zvanično je završen nakon 18 mjeseci. U okviru ovog projekta održane su brojne obrazovne konferencije, seminari, radionice i konsultacije sa ekspertima s ciljem da se oko 350 članova akademske i istraživačke zajednice u BiH upoznao sa EU programima za istraživanje i tehnološki razvoj, a posebno novim sedmogodišnjem programom Evropske unije za istraživanje i inovacije, Horizont 2020.

Bosna i Hercegovina je danas  zajedno sa četiri zemlje zapadnog Balkana (Albanija, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija) i Republikom Moldavijom, potpisala sporazume u Briselu čime su osigurale puni pristup programu Horizont 2020. Svih šest država su sarađivale sa Evropskom unijom u oblasti istraživanja i inovacija putem Sedmog okvirnog programa (FP7). Pristupanjem programu Horizont 2020, ove zemlje će sada imati veću priliku za saradnju u oblasti istraživanja i inovacija kao i za rast, konkurenciju i nova radna mjesta u njihovim ekonomijama. Ovaj program će također omogućiti ovim zemljama mobilnost naučnika, osnažiti nacionalne istraživačke sisteme, i pomoći da se integriraju u Evropski istraživački prostor.

Na konferenciji koja je održana povodom završetka RTDPI projekta, šefica Sekcije operacija za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u BiH, Natalia Dianiskova, naglasila je kako je kroz ovaj projekat akademska i istraživačka zajednica u Bosni i Hercegovini dobila važno znanje o učešću u programu Horizont 2020. “Sada je do institucija Bosne i Hercegovine i akademske zajednice koliko dobro će provoditi ovaj program i koristiti se svim prilikama koje pruža Horizont 2020”, zaključila je Dianiskova.

U ime Ministarstva civilnih poslova BiH, Alma Hasanović, pozvala je sve istraživače da učestvuju u ovom programu i poručila: “Ovo je sjajna prilika za saradnju sa najboljima u Evropi i pozivamo cijelu akademsku zajednicu da aktivno učestvuju u Horizontu 2020“. Branka Savić, šefica Odjela za naučno istraživačke programe i projekte Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske podcrtala je da je ovaj projekat bio odlična prilika da se dobiju znanja i razviju ideje za buduće projekte u okviru Horizonta 2020.
Jasmin Branković, pomoćnik Federalnog ministra nauke i obrazovanja, posebno je naglasio da je važno što je ovdje riječ o jednom programu kontinuiteta koji će na duže staze omogućiti razvoj istraživačke zajednice, kao i njeno aktivno učešće u razvoju bh. društva.

Horizont 2020 ima za cilj povećanje konkurentnosti Evrope globalno, ekonomskog razvoja, stvaranja novih radnih mjesta i prevazilaženje ekonomske krize. Omogućeno je aktivno učešće privrede, posebno malih i srednjih preduzeća, da pokrenu inovativne projekte i povećaju zaposlenost. Poseban fokus Horizonta 2020 jeste na cijeli proces koji počinje u laboratoriji a završava na tržištu.
Više informacija o programu Horizont 2020 je dostupno na ovoj internet stranici: KLIKNI

Izvor: NCP FP BIH

]]>
/2014/07/bosna-i-hercegovina-potpisala-pristup-eu-programu-horizont-2020/feed/ 0
Tajne stručnjaka za zapošljavanje koje biste trebali znati /2014/07/tajne-strucnjaka-za-zaposljavanje-koje-biste-trebali-znati/ /2014/07/tajne-strucnjaka-za-zaposljavanje-koje-biste-trebali-znati/#comments Thu, 03 Jul 2014 09:51:14 +0000 /?p=2450 Kroz odjele zadužene za zapošljavanje u kompanijama prolazi veliki broj kandidata različitih profila, od onih najboljih do osoba koji ni s jednom kvalifikacijom ne zadovoljavaju oglašenim uvjetima radnog mjesta.

Stručnjaci za zapošljavanje znaju ugrabiti najbolje kandidate za poziciju koja im treba, i to vrlo vješto. Mislite li da ste pronašli trik kako se istaknuti u masi prijavljenih kandidata? Hm, vjerojatno su vidjeli sve trikove.

Umjesto da ‘izmišljate toplu vodu’, pokušajte s ovim trikovima kako bi vam potraga za poslom prošla glatko.

Napravite domaću zadaću

Savjet da životopis i molbu treba prilagoditi poslu za koji se prijavljujete ne znači samo da morate promijeniti ime kompanije u zaglavlju dokumenta. Domaću zadaću shvatite vrlo ozbiljno te napravite detaljno istraživanje prije prijave za posao, a posebice ukoliko ste pozvani na razgovor. Provjerite vrijednosti tvrtke, poslovnu kulturu i industriju te sve što ste saznali pametno uklopite u molbu za posao. Što se više vaša vjerovanja poklapaju s vjerovanjima kompanije, veće su vam šanse da će ozbiljno razmotriti vašu prijavu.

Uskladite online informacije s životopisom

Myhal također preporučuje da svoj životopis uskladite s informacijama koje se o vama prikazuju na društvenim mrežama na kojima imate otvorene profile. Vjerujte, stručnjaci za zapošljavanje ih zaista provjeravaju.

Ako ste u životopisu naveli da ste Asistent marketinga u XY kompaniji, na twitter profilu se predstavljate kao uspješan Community manager iste kompanije, dok ste na Facebooku ni više ni manje nego Voditelj marketinga, budite sigurni da ćete dobiti veliki ‘NE’ od potencijalnog poslodavca.

Uskladite informacije, i nemojte se lažno predstavljati na društvenim mrežama ili u životopisu.

Postignuća izrazite u brojkama

Najbolji način da se istaknete u masi prijavljenih kandidata je da uključite konkretne brojke kada nabrajate vaša postignuća, savjetuje Erik Bowitz, ekspert za sastavljanje životopisa.

Direktno navedite koliko velike budžete ste predlagali, s koliko ljudi upravljali odnosno koje timove ste vodili, ili za koliko posto ste povećali prodaju vaše tvrtke. Ovo su postignuća koja zaslužuju mjesto u vašem životopisu.

Zadivite robota

“Tražitelji posla često ne znaju da se stručnjaci za zapošljavanje i poslodavci često koriste automatiziranim sustavima prilikom pregledavanja pristiglih životopisa. Skeniranjem dolaze do izvještaja koliko se životopis poklapa s opisom posla. Ukoliko nema dovoljno jake povezanosti, vaš životopis stvarna osoba vjerojatno neće vidjeti”, naglasio je Bob Myhal, CEO tvrtke NextHire.

Kako biste prošli skeniranje, koristite ključne riječi konkretne industrije u vašem životopisu. Također, na najbolji mogući način iskoristite i ključne riječi navedene u opisu posla.

Nisu vam se javili? Javite se vi njima!

Stručnjaci za zapošljavanje vole kreirati bazu kvalitetnih kandidata kada im u tom trenutku ne mogu ponuditi posao. Čak i u slučaju ako ste vi kandidat koji nije siguran želi li zbog tog posla napustiti svoj sadašnji posao, velika je vjerojatnoća da će vas kontaktirati i provjeriti vaše poslovne ambicije nakon nekog vremena. Sve je to dio posla i očuvanja imidža tvrtke, odnosno žele ostaviti dojam da su uvijek otvoreni za prilike i kvalitetne kandidate.

Ako su vam obećali dati povratnu informaciju u roku tjedan dana, a niste eu dobili, kontaktirajte ih vi. Pokažite da ste proaktivni.

Izvor: MojPosao

]]>
/2014/07/tajne-strucnjaka-za-zaposljavanje-koje-biste-trebali-znati/feed/ 0