Početna / Blog / Nesretne poplave, nesretna država i sretne ljubavi
kojot

Nesretne poplave, nesretna država i sretne ljubavi

Poplave su nesretne, jer, donijele su nesreću. Uglavnom.
Država nam je odavno nesretna. U stvari, mi smo nesretni sa njom.
Ona je onako, u svom fazonu. Kao i svaka institucija. Gruba, socijalno i svakako neosjetljiva, porijetko susretljiva, baš onakva kakvu smo zaslužili.
I ne volimo je. Ona nas još manje. To jeste bitno mada mi toga više nismo svjesni, ali je u svoj ovoj „priči“ daleko bitnije da su se LJUDI zbližili, zavoljeli, pomagali jedni drugima i još uvijek to rade. Bez obzira na entitetske i državne granice.

Dok je sva ova nesreća izazvana poplavama trajala (i još uvijek traje), širila se regionom, pokušavala sam pronalaziti bilo šta što ukazuje na brigu države o LJUDIMA.

Za post 3

Ponešto sam i našla.

Prvo što sam ugledala jesu Instrukcije Agencije za bankarstvo FBiH upućene MKO i Bankama koje možete pogledati na linku OVDJE i OVDJE.

Naime, Agencija za bankarstvu FBiH kao „krovna“ za finansijske institucije je naložila MKO i Bankama određene postupke u pogledu vraćanja kredita za stradale u poplavama.

Samo neki dijelovi Instrukcije su u nastavku.

Agencija za bankarstvo FBiH ukazuje na mogućnost da MKO i sada na zahtjev korisnika mikrokredita ugroženih poplavama na području određenih dijelova BiH proglase moratorij na otplatu kredita, inicijalno u periodu do maksimalnih 12 mjeseci, a nakon isteka tog perioda i na eventualni zahtjev korisnika mikrokredita za produženjem ovog roka, MKO treba da izvrši analizu i utvrdi da li postoji potreba za produžavanjem perioda moratorija u svakom pojedinačnom sluečaju.
Agencija podsjeća MKO i daje preporuku da iste na zahtjev korisnika mikrokredita ugroženih poplavama na području određenih dijelova BiH mogu izvršiti i ponovno ugovaranje kredita (reprogramiranje kredita uključujući i ugovaranje grace perioda) ukoliko je to povoljnije za korisnike kredita, i ove kredite MKO su dužne zadržati sa istom stopom rezerviranja kojom su bili rezervirani na dan 30.04.2014. godine najmanje jedan izvještajni period.

Za Banke je Instrukcija nešto drugačija, jer se radi o drugoj ciljnoj skupini.

Neki dijelovi instrukcije su u nastavku.

Obavezuju se Banke da za dijelove poslovne mreže koje se nalaze na ugroženim područjima i koje zbog pretrpljene materijalne štete nisu u funkciji, da u skladu sa elanom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje operativnim rizikom u bankama, obezbjede očuvanje kontinuiteta obavljanja ključnih poslovnih aktivnosti u vanrednim situacijama, a najmanje u mjeri da obezbjede redovno, ažurno i nesmetano raspolaganje sa novčanim sredstvima komitentima banke, koji se nalaze ili dolaze sa ugroženih područja. U realizaciji istog banke su dužne da obezbjede alternativne dijelove poslovne mreže ili alternativna rješenja za očuvanje kontinuiteta poslovanja.
Dužne su da izvrše i dostave kratku analizu kreditnog portfolija klijenata na ugroženim područjima, na temelju prve preliminarne procjene banke, mogućih efekata na kreditno i ukupno poslovanje banke i dostavi podatke. Pored navedenog, banke su obavezne dostaviti i informaciju o 10 najvećih kreditnih izloženosti po sektorima (pravna lica, stanovništvo i obrtnici), koja treba da sadrži podatke o statusu kolaterala i poslovnog procesa (za pravna lica i obrtnike), kao i sve druge relevantne informacije, koje su proizašle iz bančine analize, s fokusom na preliminarne procjene efekata na kvalitet portfolija (klasifikacija, nivo ispravke vrijednosti i RKG, i sl .).

Evidentno je da je Instrukcija Bankama bitno drugačija u odnosu na Instrukciju MKO, što je vjerovatno zbog toga što MKO uglavnom kreditiraju stanovništvo, a Banke pravna lica i obrtnike. Međutim, i pravna lica i obrtnici na ugroženim područjima su pretrpjeli štetu, pa se može postaviti isto pitanje i za pravna i fizička lica koja posluju: “Kako će oni vraćati kredit ako su postrojenja, uredi, sredstva za rad, … uništeni?”

Oglasila se i Porezna uprava FBiH i RS.

Porezna uprava FBiH je objavila Obavještenje o tome kako se porezni obveznici sa područja koja su poplavljena mogu se obratiti najbližim poreznim ispostavama, s obzirom da sve ispostave ne funkcionišu u ovo vrijeme. To obavještenje možete pročitati OVDJE.

Poreska uprava RS je 20.05. objavila Obavještenje poreznim obveznicima koji doniraju sredstva za otklanjanje štete uzrokovane poplavama.

Porezni obveznici – pravne osobe koje doniraju sredstva javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama radi otklanjanja štete uzrokovane poplavom, imaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini, s tim što se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine, umanjujući buduće donacije.
Pored navedenog, poslodavci, odnosno poduzetnici mogu za zaposlenog ili člana njegove obitelji isplaćivati ​​pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda – poplave bez obveze plaćanja poreza na dohodak i to do visine utvrđene Općim kolektivnim ugovorom, odnosno Granskim kolektivnim ugovorom.

Obavještenje možete pronaći na ovom LINKU.

Što se tiče ostalog što je u nadležnosti Vlade, sve je „u razmatranju“, „u planu“ i sl. Pa tako imamo vijest da se planira:

-          Izvršiti smanjenje doprinosa na plaće;
-          Donijeti Zakon o dodjeli zemljišta stanovništu koje je ostalo bez kuća;
-          Smanjiti akontacije poreza na dobit za pravna lica koja su sa ugroženih područja;
-          Odgoditi obavezu plaćanja ostalih poreznih obaveza;

U zemljama okruženja se malo konkretnije postupa.

Za post 1

 

Međutim, sve dok nešto od naprijed navedenog ne „ugleda svjetlo dana“, što znači – ne objavi se u Službnim novinama FBiH ili Službenom glasniku RS, od priče, planova, predizbornih (u)trka nema ništa.

Ali, nije sve u kreditima, porezima, doprinosima. LJUDI sa ugroženih područja će morati plaćati i dalje (makar osnovni dio) računa za električnu energiju, telekom usluge i dr. komunalne naknade. Šta je sa tim?

Za post 2

I opet se vraćam na početak.
U svemu ovome, ostali smo samo sebi okrenuti.
Kao i uvijek. Onako ljudski. Iskreno. 

Autor: Sanela Agačević

Izvori: http://ekapija.ba/

 

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

4 komentari

  1. Poštovana, kako knjižiti donacije Klasovih proizvoda? Pored ulaza, treba se napraviti izlazna faktura i na nju obračunati PDV? Znači- iznos PDVa knjižiti i na ulaznu i na izlaznu stranu?
    Da li u novom obrascu PDVa treba negdje posebno naznačiti tu donaciju? Mislim da ovo mnoge zanima.
    Unaprijed hvala :)

    • Sanela

      Poštovana, kada ste nabavljali sastojke za proizvode koje donirate koristili ste ulazni PDV.
      Sada, prilikom donacije proizvoda, za istu sačinjavate internu poreznu fakturu i na njoj zaračunavate PDV.
      Tu fakturu unosite u KIF PDV-a i knjižite samo izlazni PDV. Nigdje posebno ne iskazujete tu donaciju.
      Što se tiče knjiženja, s obzirom da se radi o proizvodnji, sve ćete morati knjižiti preko konta 595 i 596, s tim da nećete imati prihod od prodaje, jer niste prodaju izvršili, što znači da ćete imati priznat samo rashod.

  2. Poštovana Sanela,da li u dokumentaciji kod obtnika mora postojati Odluka vl.radnje o donaciji u poplavama i pretpostavljam da se knjizi kao rashod jer je uplaceno preko racuna firme ?

    • Sanela

      Poštovana, da, mora postojati Odluka o donaciji donešena od strane vlasnika radnje. Ona se knjiži kao rashod, ali je ograničena u smislu porezno priznatog rashoda do vidine 0,5% od ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Ako je rashod po ovom osnovu veći, onda jeporezno nepriznat, odnosno oporeziv u SPR i GPD obrascima poreznih prijava na kraju godine.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>