Početna / Blog / Plaćanje u kešu, pardon – u gotovom novcu
No cash

Plaćanje u kešu, pardon – u gotovom novcu

Poslovanje u gotovom novcu, ili u kešu, ili “solarno” plaćanje, i kako ga već sve ne zovu, popularan je ne samo u BiH. Mnoge razvijene zemlje Zapada imaju, u određenim segmentima, prilično liberalna stajališa po pitanju poslovanja sa gotovim novcem. Neki čak kažu da je nekadašnji strogi sistem poslovanja gotovinom ukinut upravo zahvaljujući strancima. Vrlo vjerovatno.

Kad malo bolje razmislim, plaćanje gotovinom je i najsigurniji oblik plaćanja, naročito ako plaćamo vlastitom (a ne bančinom) gotovinom. Bankarski lobi je izmislio i ustoličio ideju da je sigurnije plaćanje karticom, bezgotovinski, čekom. Razlog je kontrola (našeg) novca i lakše plasiranje (uglavnom potrošačkih) kredita u vidu “prekoračenja po tekućem računu”, overdrafta, plasiranja kreditnih kartica i sl. Potrošač ima osjećaj da ima više novca, a u suštini on uopšte nema novca. Ima dug prema banci i taj dug vidi, u iskrivljenoj perspektivi, kao prednost modernog (potrošačkog) doba.

Poslovanje sa gotovinom je bitno sa više aspekata, i za različite kategorije “vlasnika” novca.
Bitno je sa poslovnog i poreskog aspekta. I bitno je na različite načine za građanina i privredno društvo.
Pa, prema ovoj podjeli, u nastavku ću reći osnovne karakteristike plaćanja u gotovini.

Da li se plaćanje gotovinom između pravnih lica može vršiti slobodno?

Problematika gotovinskog plaćanja između pravnih lica nije decidno uređena važećim propisima u FBiH, ali se iz konteksta može zaključiti da gotovinsko plaćanje treba vršiti samo za tekuće izdatke, a ne za redovno poslovanje.
Federalno ministarstvo finansija je davno dalo tumačenje da bi se plaćanje u gotovini trebalo vršiti „umjereno“ (???). Suštinski, nije zabranjeno pravnim licima, ali se (samo) preporučuje bezgotovinsko plaćanje.
Pravna lica, s obzirom da moraju voditi blagajničko poslovanje, nemaju ograničenja u smislu: visine novca koji se drži u blagajni, visine isplate i visine naplate. Ograničenja postoje u karakteru isplate, što ću kasnije pojasniti kada dođem do poreznog aspekta poslovanja sa gotovinom. Napominjem da postoje određene razlike između FBiH i RS u ovom pogledu, što ću kasnije pojasniti.
Jedina (recimo) ograničavajuća okolnost jeste Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je propisao obavezu prijave ovlaštenoj organizaciji (SIPA) gotovinske transakcije veće od 30.000 KM.

Da li se plaćanje u gotovom novcu može vršiti ako je transakcijski račun blokiran?

U slučaju da je račun blokiran nije dozvoljeno poslovati u gotovini, jer to predstavlja „zaobilaženje“ razloga iz kojih je račun blokiran.

Ovo je propisano Zakonom o finansijskom poslovanju, ali, realnost je sasvim drugačija. Mnoga privredna društva, naročito (neuspješno) privatizirana i čiji su računi blokirani, poslovanje obavljaju gotovinom. Na ovakav način – “zaobilaženjem” propisa, kupuje se socijalni mir zaposlenika.

Da li postoji i šta je blagajnički maksimum?

U FBiH je 12.08.2000. godine ukinut do tada obavezujući blagajnički maksimum,koji je iznosio 2.000 KM.
U ranijem periodu, propisi o finansijskom poslovanju su prilično strogo uređivali oblast poslovanja gotovinom, propisivanjem maksimalnog iznosa gotovine u blagajni, obavezom svakodnevnog polaganja pazara na transakcijski račun, nemogućnosti isplate iz blagajne iznosa većeg od 100 KM i sl.
U Republici Srpskoj blagajnički maksimum je drugačije regulisan.
Plaćanje gotovinom u RS je regulisano Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Privredno društvo koje posluje na području RS visinu blagajničkog maksimuma utvrđuju odlukom nadležnog organa u skladu sa internim aktima, a na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.
U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene penzije, akontacije, isplate šteta i dr., ako je ovaj novac isplaćen istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.
Privredna društva su dužna da gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj transakcijski račun, a najkasnije narednog radnog dana.
Izuzetak su privredna društva čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200 KM ili su udaljeni od poslovne banke 15 ili više kilometara, pa su dužni da uplatu gotovog novca izvrše najkasnije u roku od pet radnih dana.

Znači, privredna društva registrovana na području FBiH mogu bez ograničenja poslovati u gotovom novcu, odnosno, nemaju ograničenje u smislu visine blagajničkog maksimuma, pologa dnevnog prometa na transakcijski račun i dr. Sa druge strane, privredna društva koja su registrovana na području RS imaju propisan blagajnički maksimum i obavezu u smislu pologa gotovine na transakcijski račun. Na ovakav način se, opet, u različit položaj stavljaju pravna lica u FBiH u odnosu na RS ili obrnuto.

Isplate u gotovom novcu fizičkim licima – poreski aspekt

Sjetimo se, nekada ranije, plaće i druge naknade (po raznim ugovorima)  mogle su se isplaćivati u gotovom novcu. Međutim, od uvođenja sistema poreza na dohodak to je praktično postalo nemoguće.

Ograničenje za gotovinske isplate vezano je isključivo za primanja, odnosno isplate fizičkim licima koje su oporezive sa porezom na dohodak. Sve ostalo što nije oporezivo sa porezom na dohodak se može isplaćivati u gotovom novcu.

To praktično znači da se u gotovini fizičkim licima mogu isplatiti:

  • Dodatne naknade zaposlenim, kao što su naknade za topli obrok, regres, otpremnine, dnevnice, isplate povodom praznika, neoporezivi dio naknade troškova za korištenje privatnog vozila, neoporezive novčane pomoći i sl. Ovdje napominjem da su propisi RS i FBiH drugačiji i da pojedine isplate imaju različit porezni tretman (npr. regres je po propisima RS-a u cjelosti oporeziv, dok u FBiH postoji neoporezivi dio i sl.)
  • Isplate iz dobiti vlasnicima, penzije, socijalne pomoći, invalidnine, osiguranje, naknade vanbudžetskih fondova, neoporezivi dio stipendije, kamate na štednju, novčane nagrade u kvizovima i dr. I u ovom dijelu postoje entitetske razlike. Primjer su isplate iz dobiti koje su u FBiH u cjelosti neoporezive, a u RS-u oporezive, pa shodno tome imaju i različit tretman kod isplata u gotovini.

Svako oporezivo primanje/dohodak fizičkog lica mora biti uplaćeno na tekući račun.

Šta se još može isplatiti u gotovom novcu, a da nije primanje zaposlenika?

  • Isplate po osnovu otkupa sekundarnih sirovina i otpada, pod uslovom da to nije registrovana djelatnost pojedinca,
  • Isplate za prodaju vlastitih stvari koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
  • Isplate po osnovu otkupa poljoprivrednih proizvoda,
  • Primanja maloljetnih osoba za neke vrste poslova.

Piše: Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

14 komentari

  1. Postovanje,
    Stalno pratim vasu stranicu i veoma sam vam zahvalna na pomoci .
    Moje pitanje je vezano za placanje kod obrtnika – dopunska djelatnost.Placanje materijala karticom,podizanje gotovine s racuna-da li je takodje dozvoljeno karticom ,kupovina automobila u sluzbene svrhe i placanje ,ako placamo gotovinom.tj ako nemamo dovoljno novca da li je kod obrtnika takodje u praksi pozajmnica kao kod privrednih drustava itd.Znaci zanima me razlika kod privrednog drustva – dvojnog knjigovodstva i prostog kod obrtnika.odnosno sama ulaganja u u obtnicku djeltnost.
    Unaprijed zahvalna!!!

    • Sanela

      Hvala Vam na praćenju stranice :-)
      Za obrtnika, kao i za pravno lice, nema ograničenja kada se radi o plaćanju biznis karticom, ali ne i privatnom kraticom.
      Ukoliko nemate dovoljno novčanih sredstava da izmirite obaveze, takođe nema smetnji da napravite pozajmicu. Potrebno je da sačinite Ugovor (savjetujem da se potpis na Ugovoru ovjeri kod notara) i da pri pologu novca na transakcijski račun naznačite da se radi o pologu pozajmice.
      Što se tiče razlike između knjigovodstva privrednog društva i obrta, razlika je ogromna i nemoguće je na ovakav način objasniti.
      U najkraćem, privredno društvo poslovne knjige vodi po akrualnom principu (principu nastanka poslovnog događaja), a obrtnici po principu blagajne. To je, međutim, tek mali dio razlika :-)

  2. Hvala !

    Da li se placanje biznis karticom smatra placanjem preko racuna?

    • Sanela

      Smatra, jer je kartica “vezana” za transakcijski račun i sva plaćanja putem nje se evidentiraju (obično) na posebnom izvodu banke (izvod kartice).

  3. Postovanje,
    Ako je racun za neku obavezu nastao naprimjer 24.03.2014. a mi platili 10.04.2014. tj.imamo odgodu placanja .Da li u knjigu prihoda i rashoda unosim datum kad je nastao racun il pak kad je placena obaveza?

    S obzirom da se radi o prostom racunovodstvu,obrtnicka djelatnost mislim da cu knjiziti na 10.04.2014 kad je realizovano placanje,odnosno kad je nastao rashod :)

  4. Poštovana, molim Vas ako može odgovor, stvarno mi je hitno…
    Izvoz nije naplaćen u roku od 6 mjeseci, a imam i nekoliko izvoza kojima sada ističe rok od 6 mjeseci,,,jedna firma iz Hrvatske je u stečaju tako da vjerovatno neće se nikada ni naplatiti… Jesam li obavezna prijaviti Ministarstvu finansija, kako da to uradim, jesam li obavezna obračunati PDV kako ako možete objasniti… Neko mi kaže da je promijenjen kao Zakon da se više ne mora prijavljivati, neznam sta da radim…Hvala puno

    • Sanela

      Postoji rok za naplatu potraživanja od ino kupca, u smislu da, ako se naplata ne izvrši, onda se takva transakcija / prodaja smatra kreditnim poslom i mora se prijaviti na propisanom obrascu Federalnom ministarstvu finansija. Na linku http://www.fmf.gov.ba/ možete naći sve što se tiče popunjavanja obrasca možete naći na linku http://www.fmf.gov.ba/zakoni/2010/pravilnik%20o%20izvjes.%20kreditnih%20poslova_bos.pdf
      Nije prestala obaveza obavještavanja FMF u vezi prelaska klasičnog potraživanja u kreditni posao (nemogućnost naplate u roku od 6 mjeseci).
      Što se tiče PDV-a, nema obavezu da obračunate PDV i ove dvije “stvari” nemaju veze jedna sa drugom. Vi, kada ste izvozili, onda ste imalipravoda primjenite nultu stopu i činjenica da ne možete naplatiti to potraživanje ne mijenja ama baš ništa.

  5. Poštovana,

    Da li je dozvoljeno napraviti izvozni racun (bez pdv) i naplatu izvršiti u gotovom novcu na pos kasi? Kupovinu vrši pravno lice pa nije moguce napraviti sl-obrazac.

    hvala..

    • Sanela

      Fakturisanje izvoza bez PDV-a se vrši u slučajevima kada se radi o prelasku robe / proizvoda preko carinske linije / granice. Drugačije ne može.
      Ta faktura se može naplatiti u gotovom novcu (max mjesečno 10.000 EUR) kroz pos kasu, kako kažete.

  6. Poštovana,
    Pre nekoliko mjeseci otvorio sam samostalnu dopunsku djelatnost u Republici Srpskoj (usluge,elektroinstalacije).Nedavno sam potpisao ugovor sa stranom firma koja mi treba platiiti 60.000KM nakon završetka radova u 4 etape.Interseje me trebam li se prijaviti u sistem PDV-a, postoji velika mogućnost da se jedan dio posla neće završiti o ovoj godini, samim tim neću ni preći granicu od 50000KM.
    Hvala

    • Sanela

      Poštovani, najbolje je da pratite dinamiku oporezivog prometa, bez obzira na ugovoreno i očekivano.
      Ako se do kraja godine ne ostvari oporezivi promet 50.000 KM, ne morate ući u sistem PDV-a. Međutim, ukoliko se bude približavalo granici od 50.000 KM, bolje je da na vrijeme reagujete i prijavite se u sistem PDV-a. Znači jednostavno – morate pratiti dinamiku oporezivog prometa.

  7. Sadeta Abduzaimović Filipović

    da , želim primati obavijesti

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>