Početna / Blog / Godišnje porezne prijave građana, bauk ili … ?
11TaxFiling

Godišnje porezne prijave građana, bauk ili … ?

Danas se veoma često raspravlja o poreznoj utaji, evaziji poreza, ali i o poreznoj kulturi i moralu. Rasprave oko utaje poreza su češće, što je logično s obzirom na cjelokupnu socijalno – ekonomsku situaciju u zemlji. Međutim, podizanje nivoa porezne kulture i morala tema je kojom bi se trebalo više da bave nadležne institucije, i to „dvosmjerno“ – u pravcu podizanja svijesti poreznika po pitanju davanja informacija građanima, i u pravcu stvaranja navika da građani trebaju prijaviti i plaćati porez. Opet ima ono „međutim“ – građani za plaćen porez očekuju od države brigu o životnim pitanjima. 

Po pitanju poreza, prosječan građanin uglavnom nema jasno stajalište, a razlog je nedovoljna (ili nikakva) informisanost. Za prosječnog građanina porez je nešto što se mora platiti, u iznosu, po stopama i na način na koji „država“ propiše, odnosno matematikom koju poreznik utvrdi. Građanin pri tome želi da pri tome plati što je moguće manje poreza, što je prirodna reakcija na nešto što se mora, i za što se ne vidi konkretna protuusluga.

Od 01.01.2009. godine u FBiH je na snazi Zakon o porezu na dohodak koji, između ostalog, obavezuje neke građane da na kraju svake poslovne godine prijave porez na dohodak.

Porezna uprava Federacije BiH je početkom februara ove godine na svojoj web stranici postavila obavještenje o obveznicima i rokovima podnošenja godišnjih poreznih prijava građana. Dodatno pojašnjenje i sami obrasci prijave su takođe dostupni na pomenutoj web stranici.

Obrazac za prijavu poreza na dohodak se zove Godišnja prijava poreza na dobodak (Obrazac GPD – 1051), a rok za prijavu je 31. mart 2014. godine.

Svake godine Porezna uprava FBiH pošalje poziv i obavještenje građanima putem medija i svoje web stranice. Može to i bolje, samo treba htjeti, a ono što Porezna uprava treba raditi jeste informisati i educirati građane NA KOJI NAČIN da ispune svoju obavezu i ostvare svoja prava.

Šta građani treba da znaju?

Za građane je bitno da znaju da je prijava poreza na dohodak njihova OBAVEZA, ali i PRAVO pomoću kojeg ostvaruju određene olakšice. U tom smislu treba razlikovati dvije grupe građana: prvi su oni građani koji MORAJU podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, a drugi su oni koji NE MORAJU, ali kojima ODGOVARA da je podnesu, jer njome ostvaruju svoja PRAVA.

Prva grupa – oni koji MORAJU su svi građani koji su u toku prethodne godine (01.01.-31.12.2013. godine) primili oporezivu naknadu iz dva i više izvora. Na primjer, građanin koji je primao plaću svakog mjeseca i pored toga je u toku godine jednom ili više puta primio naknadu za neko djelo, autorsko djelo, ili kao član nekog Upravnog ili Nadzornog odbora. U ovom slučaju se, svidjelo se to nekome ili ne, MORA predati prijava poreza na dohodak, pa čak i u slučaju kada se i ne mora dodatno platiti porez.
Druga grupa su građani kojima ODGOVARA da podnesu godišnju prijavu jer time ostvaruju svoja PRAVA i zakonom predviđene olakšice (npr. povrat poreza ili prenos više plaćenog poreza u narednu godinu). Prosječan građanin se na pomen „povrata poreza“ nasmije i odmahne rukom, međutim, to je PRAVO svakog građanina, i ako je kao takvo predviđeno zakonom (kojim je predviđeno i plaćanje poreza), nema razloga da građanin to pravo ne ostvari. Na primjer, građanin je u toku godine primao plaću svakog mjeseca, ali njegov poslodavac (firma u kojoj je zaposlen) nije iskoristila sve odbitke u toku godine, čime mu je više umanjila plaću. U tom slučaju građanin podnošenjem prijave ostvaruje pravo na povrat, ili na prenos više plaćenog poreza u narednu godinu.

Pored toga, olakšice koje previđa zakon se odnose na sljedeće:

-          građani koji su u toku prošle godine plaćali kamatu na stambeni kredit koji su uzeli radi kupovine ili izgradnje odgovarajućeg stana kojim rješavaju svoj stambeni problem, plaćenu kamatu mogu koristiti kao olakšicu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak;
-          građani koji su u toku prošle godine plaćali zdravstvene usluge, nabavku lijekova registrovanih u FBiH prema receptu izdatom od ovlaštene zdravstvene ustanove i nabavku ortopedskih pomagala i protetičkih nadomjestaka u FBiH, za sebe i članove uže porodice koje izdržava, pod uslovom da ti troškovi nisu podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nisu finansirani iz donacija ili od poslodavca, plaćene navedene usluge mogu koristiti kao olakšicu u godišnjoj prijavi poreza na dohodak;

Ono što je bitno da svaki građanin zna jeste značaj Porezne kartice i visine odbitaka koji mu se uzimaju u obzir prilikom obračuna plaće. Uslov da građanin uopće ima obaveze i prava po osnovu Zakona o porezu na dohodak jeste posjedovanje Porezne kartice. Nju svaki građanin koji je u redovnom radnom odnosu (čitaj: kojeg je poslodavac prijavio) mora imati, izdaje je Porezna uprava na zahtjev građanina – zaposlenika i u njoj se navode poreski odbici.

E sad, šta su poreski odbici?
Poreski odbici su ono što omogućava građaninu – zaposleniku da na zakonit način plati manje poreza na dohodak i za iznos manje plaćenog poreza na dohodak dobije veću plaću. Svaki zaposlenik sâmim posjedovanjem Poreske kartice ima 300 KM mjesečno poreskog odbitka x 12 mjeseci = 3.600 KM osnovnih ličnih odbitaka na godišnjem nivou. Pored njih, svaki zaposlenik – građanin ima pravo da prijavi izdržavanog bračnog druga (+ 150 KM ličnog odbitka), prvo dijete (+ 150 KM ličnog odbitka), drugo dijete (+ 210 KM ličnog odbitka), treće i svako slijeće dijete (+270 KM), druge izdržavane članove porodice (+ 90 KM ličnog odbitka) i vlastitu ili invalidnost idražavanog člana porodice (+ 90 KM ličnog odbitka).

Na primjer, ako je ugovorena plaća 600,00 KM, a zaposlenik izdržava prvo dijete, onda će plaćati porez na dohodak u iznosu od 15 KM na osnovicu 150 KM (plaća 600 – osnovni lični odbitak 300 – odbitak za izdržavano prvo dijete 150 = 150 x 10% = 15 KM), pri čemu je njegova plaća 585 KM (ugovorena plaća 600 – porez na dohodak 15 KM). Kada bi imao još izdržavanog bračnog druga na poreznoj kartici, ne bi plaćao uopšte porez na dohodak i plaća bi mu bila jednaka ugovorenoj – 600 KM, gdje se vidi značaj prijave svih odbitaka na koje zaposlenik ima pravo u Poreznoj kartici.

I na kraju – nekoliko korisnih „pravila“:
-          možete podnositi prijavu poreza na dohodak i ostvarivati pravo povrata samo ukoliko imate Poreznu karticu izdatu od strane Porezne uprave;
-          sve olakšice morate dokumentovati;
-          možete vratiti samo onoliko poreza koliko ste i platili, u najboljem slučaju;
-          nepravilnosti prilikom obračuna poreza na dohodak i primjene poreskih odbitaka možete „ispraviti“ podnošenjem prijave poreza na dohodak;
-          na kraju godine tražite od poslodavca obrazac GIP (to je njegova zakonska obaveza), u njemu vidite da li je i koliko poreza i doprinosa platio, a on je vama osnova za popunjavanje prijave poreza na dohodak;
-          ugovarajte plaću u kojoj je sadržan porez na dohodak;

Vjeovatno će i BiH jednom doći do nivoa Švicarske, gdje građani glasaju o pitanjima poreza na „fiskalnim referendumima“, i vjerovatno će jednom i građani BiH početi doživljavati „fiskus“ kao nešto pozitivno, sa novim školama, poboljšanim cestama, kvalitetnijim uslugama javnih servisa, čime se i dobija spremnost građana da plate porez.

Tekst objavljen 06.02.2012. godine na Zenica Online – LINK

Autor: Sanela Agačević

 

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

25 komentari

  1. Poštovana Sanela,

    imam nekoliko pitanja u vezi popunjavanja GPD-a, naime, čula sam da se obrazac promjenio za 2013. god., da li je to istina?
    1.
    Ukoliko se prihod dobija iz ostalih samostalne djelatnosti po osnovu AUG-a, on se unosi u onom iznosu koji je legao na žiro-račun u GPD u red pod tačkom 13.; da li se iznosi prihoda koji se dobijaju po osnovu ugovora o djelu/aut.honoraru iz inostranstva unose također u taj red? I da li se mora račnati fiksni kurs za € (1,95583)?
    Ukoliko je neka druga valuta, koji kurs se računa?
    2.
    Zanima me i kako se popunjava red 29.-porez po odbitku; šta on tačno predstavlja?
    Da li se sve uplaćene akontacije u 2013. god. unose u taj red (29.) ili ono što je logično, da se unose u red 30.-uplaćene akontacije poreza?
    Trebaju li se podnijeti Poreskoj i uplatnice za sve akontacije za 2013.g. uz GPD kao dokaz?
    Da li se iznosi koji su poreza po osnovu autorskog honorara plaćeni u RS-u unose u red 31.-Plaćeni porez u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine?
    Ukoliko je porez plaćen u inostranstvu, da li je dovoljan dokaz ugovor o djelu/aut.honor. potpisan od ino.klijenta? Ako je potreban dokaz od nadležne ino. institucije, da li je neophodan i sudski ovjeren prevod takvog dokumenta?
    Gdje se tačno unosi plaćeni porez po osnovu dobijenih AUG-a? Da li u red 29. porez po odbitku?
    Da li se moraju dobijeni AUG-i priložiti uz GPD kao kopije ili kao originali?
    3.
    čula sam od jedne kolegice da se prihodi za aut.honorare (za prevodilački posao) koji su ostvareni prema ino. klijentima može ostvariti oslobađanje plaćanja poreza u određenom procentu.
    Da li je ustvari ona mislila na oslobađanja za izvoz za porez na dobit po osnovu člana 31. (Obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda
    oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu)? Onda mi nemamo oslobađanja po tom osnovu jer je u pitanju samostalna djelatnost ili bi se nekom magijom moglo primijeniti to pravilo (ili neko drugo) kao podsticaj i za fizička lica?
    4.
    prilikom isplate akontacije za mart 2014. god., da li se mora platiti akontacija po SPR iz 2012. godine, ili se može isplatiti po novom SPR za 2013. godinu, pošto je rok za isplatu 15 april 2014. (ukoliko se godišnja prijava i SPR podnesu do 31.3.2014. Poreskoj upravi?)

    5.
    Ukoliko imamo “izvoz” usluga (prevodilačka djelatnost), ne trebamo obračunavati PDV?
    Rečeno mi je da se u zadnje vrijeme PDV ne smije oslobađati za izvoz usluga, možete li mi molim Vas reći od kada se to pravilo primjenjuje, da li je to uopšte tačno i da li je to samovolja inspektora koji na svoju ruku tumače zakone i imamo li se pravo žaliti ukoliko dođe do takve situacije? Vi ste i sami u drugom blogu spominjali da se po Zakonu oslobađa obračunati PDV za izvoz, bez obzira da li je roba ili usluga u pitanju.

    Hvala Vam puno!

    Pozdrav
    Marina

    • Sanela

      Poštovana, idem redom, mada ima puno pitanja :-)
      1. Na rednom broju 13 unosite isplatu uvećanu za porez na dohodak, znači osnovicu za porez na dohodak. Sam opis Vas vodi na poziciju iz AUG obrasca.
      Uplate iz inostranstva unosite po kursu koji je bio važeći kada je uplata izvršena na isti redni broj. Uzimate srednji kurs sa web stranice Centralne banke da nad priliva / naplate naknade za određenu valutu.
      2. Na redni broj 29 unosite plaćeni porez na dobit po osnovu plaća (nesamostalne djelatnosti) i drugih samostalnih djelatnosti (Ugovor o djelu , autorskom djelu i sl.), a na red. br. 30 se unose samo plaćene akontacije poreza na dohodak za samostalne poduzetnice, (obrte, SUR, STR i sl.).
      Ne morate podnositi dokaze o plaćenim akontacijama. Na redni broj 31 unosite, kako i piše, porez na dohodak plaćen i van BiH i entitetu RS i BDBiH.
      Uz GPD – 1051 podnosite kao prilog obavijesne prijave koje isplatioci moraju dati do kraja februara, koje se daju najčešće u obliku AUG obrasca (jer forma obavijesne prijave nije propisana). Prilažete kopije, a originale ostavljate sebi.
      3. Što se tiče oslobađanja, nije mi poznato na šta je Vaša kolegica mislila.
      4. Prvu akontaciju po novom SPR-1053 plaćate od aprila. Znači, za akontacije poreza na dohodak posmatrate period mart – mart.
      5. Ovo pitanje je “klizavo” i sve što sam mislila ranije, mislim i sada, a to je navedeno u blogu koji ste pominjali. Teško da porezni organi “izvozne usluge” koje su izvršene na teritoriji FBiH tretiraju kao mogućnost za oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak. Izuzetak, eventuralno, po njima, može biti usluga koja je izvršena u inostranstvu.

  2. Draga Sanela,

    hvala Vam puno na odgovorima :)

    Samo još malo da razjasnim pitanje o akontacijama.
    Koliko sam Vas shvatila, obaveza isplata akontacija nije u korelaciji sa datumom podnošenja SPR-a?
    Tj, jednom utvrđena mjesečna akontacija po SPR-u se plaća idućih 12 mjeseci bez obzira što je možda SPR ranije podnesen u Poresku (tj. možda i prije roka za prijavu 31.3.)
    Ukoliko mi je akontacija bila prošle 2013. godine 500 KM koju plaćamo od marta 2013. godine, da li moram plaćati tu mjesečnu akontaciju za mart u 2014. godini ukoliko sam npr. podnijela SPR za 2013. tačno na Novu godinu tj. 1. 1. 2014. (hipotetički)?
    Pitam Vas zato što po novom SPR-u imamo akontaciju od samo 90 KM, a bilo bi fino kada bismo mogli za mart platiti taj iznos, a ne prošlogodišnji od 500 KM. :D

    I još jedno malo pitanjce u vezi iskorištavanja ulaznog PDV-a za račune za komunalije itd. koje su na kućnoj adresi obrtnika.
    Rekoste da treba postojati Ugovor o korištenju stana kao poslovnog prostora, s kime se tačno treba ugovoriti taj Ugovor, tj. ako je vlasnica obrta na kućnoj adresi, to znači da bi trebala imati ugovor sama sa sobom?
    Ili bismo trebali posmatrati nju kao fizičko lice, a obrt kao poseban entitet?
    Kako se iskorištava PDV?
    Ukoliko se plaćaju računi žiralno, kako se unosi PDV u KPR?
    Da li se samo iznos PDV-a unosi u kolonu 20 (PDV u rashodima) knjige prihoda i rashoda?
    Ili se po nekoj logici ne unosi nikako jer nije ni rashod, već se samo unosi u KUF kao ulazni PDV sa pravom odbitka?

    Hvala još jednom na strpljenju! :D

    Pozdrav
    Marina

    • Sanela

      Vi plaćate “staru” akontaciju sve dok ne podnesete GPD-1051 i uz njega SPR-1053 gdje Vam je obračunata “nova” akontacija. Ako ste GPD-1051 predali ranije (npr. u februaru) onda možete platiti “novu” akontaciju i za mart. Ja sam odgovor dala pod pretpostavkom da se GPD-1051 i SPR-1053 kao prilog na kom je obračunata akontacija predao 30. marta.
      Što se tiče ugovora, on se potpisuje između fizičkog lica – vlasnika stana i obrta. Nema veze što je isto lice vlasnik i stana i obrta.
      Zadnji dio pitanja je jako široka oblast da bi se mogao dati kratak odgovor. Ja ću samo par napomena: PDV se priznaje u KUF PDV evidencije i tako se iskorištava, u KPR se inosi trošak sa PDV-om, onda PDV u posebnoj koloni i na kraju rashod bez PDV-a. Sama knjiga Vas vodi tako :-)
      Ukoliko imate potrebu za detaljnijim pojašnjenjima vođenja poslovnih knjiga za obrtnike, imate na portalu http://www.chronosedukacija.com posebnu obuku koja obrađuje tu oblast.

  3. Draga Sanela,

    hvala Vam puno na odgovorima, samo što me zanimalo zašto bi se unosio taj trošak (komunalije itd.) koji se ne priznaje kao rashod, da Vas citiram:

    “Što se tiče prvog dijela ovog pitanja, na žalost, ne možete priznati navedene troškove u KPR i SPR-1053.
    Problem je što se ti troškovi “miješaju” sa kućnim, privatnim troškovima. PDV je druga priča, on se može koristiti kao ulazni PDV ako postoji Ugovor o korištenju stana kao poslovni prostor.”

    pa sam zato htjela znati kada ste sami prvobitno rekli da se ne uvodi u KPR?

    Inače, znam kako se vodi KPR i šta u koju kolonu ide, ali mi u slučajevima kao što su ovi (gdje se priznaje PDV, a ne i trošak) nije nigdje u Zakonima i Pravilnicima rastumačeno kako bi se trebalo voditi.
    Također, da li bi se mogla knjižiti kompenzacija u KPR?
    Pretpostavljam da može, vjerovatno se unosi datum kompenzacije i isti iznos koji je na kompenzaciji i u stavku za prihode i za rashode (zbog blagajničkog principa vođenja prihoda i rashoda)

    Pozdrav
    Marina

    • Sanela

      Ja sam u odgovoru navela općenito primjer uvođenja troškova u KPR.
      Što se tiče tih troškova koji se ne mogu priznati kao rashod, u praksi se postupa dvojako: unose se troškovi u KPR, pa se na kraju godine isključe kao nepriznati rashodi i drugi način – da se nikako ne unose u KPR. U svakom slučaju, i prvom i drugom, PDV je ostati i biti evidentiran samo u KUF-u PDV evidencije, a ne i u KPR. PDV svakako, i kada se radi o porezno priznatom trošku, nema uticaja na visinu troška jer se izbija i rashod se iskazuje bez PDV-a.
      Da pojednostavim :-), Vama je lakše da nikako u KPR ne unosite te troškove komunalija, a u KUF PDV evidencije unosite, jer imate pravo priznati ulazni PDV.
      Što se tiče drugog pitanja, komenziranje potraživanja i obaveza unosite prvo u EPO evidenciju, a potom taj prihod ili rashod u KPR.
      Ima stajališta da se kompenzacije ne priznaju (upravo zbog principa blagajne), međutim, moje je mišljenje da nema smetnji da se i one smatraju jednim vidom bezgotovinske naplate i plaćanja.

  4. Poštovana, molim Vas za pomoć pri popunjavanju obrazca PR-PD i obrazca PB-DOB . Naime po poreznoj Prijavi 2012 god. Imala sam gubitak od 9000 i akontacije 500 km uplaćene. Gubitak je ostao nezatvoren a akontacije sam stavila na pretplatu za naredni period. Da li sam mogla u 2013 zatvoriti taj gubitak sa neraspoređenom dobiti iz ranijih godina.? Da li to samo mogu propratiti obrazcom GU- Dob. A u ostalim obrazcima ako sam imala dobit 1500 obavezu prelomiti sa onim skontacijama . L pozdrav

    • Sanela

      Ako sam Vas dobro shvatila, Vi želite da gubitak iz ranijeg perioda (2012.) pokriti sa ranijom akumuliranom dobiti – računovodstveno. Možete to uraditi, na osnovu Odluke Skupštine Društva, bez obzira na obrazac GU-DOB i plaćene akontacije. Naime, računovodstveno pokrivanje gubitka nema nikakve veze sa korištenjem gubitaka iz obrasca GU-DOB po Poreznom bilansu, niti se unosi u taj obrazac.
      Akontacije svakako možete prenositi u naredne periode uz Izjavu koju prilažete uz Prijavu poreza na dobit.
      Nadam se da sam dobro shvatila pitanje, jer je bilo kratko. Ako nisam, dopunite da ne ostane nedorečeno :-)

  5. Poštovana,

    Molim Vas da mi pomognete kako da pravilno popunim obrazac GP-1051. U 2012 godini uplaćivala sam mjesečne akontacije (po obrascu SPR-1053), iznos 250,00 km, po GP-1051 nisam imala nikakvu obavezu za uplatu poreza jer mi je lični odbitak bio veći od dobiti. Tako da sam te akontacije stavila kao pretplatu za naredni period, i uplatila sam jednu akontaciju u 2013 godini. E sad za 2013 godinu na obrascu GP-1051 opet nemam obavezu za uplatu poreza al me buni da li u polje uplaćenih akontacija mogu upisati i one akontacije u iznosu od 250, oo km i ovu jednu što sam uplatila u 2013 godini. Konkretno, ja ne znam da li ću ikad iskoristiti te akontacije s obzirom da mi je veći lični odbitak od dobiti, i da li te akontacije mogu da se prenose.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem

    • Sanela

      Prvo moram da kažem da je “nesreća” to što se moraju plaćati akontacije pri čemu se na njihovu visinu isključuje uticaj ličnih odbitaka. Ali, tako je propisano, na žalost. Vi u ovogodišnjem obrascu GPD-1051 unosite na redni broj 30 SVE akontacije iz 2012. i tu jednu iz 2013. godine.
      Esad, što se tiče “statusa” tih akontacija, preporuka Porezne uprave jeste da se traži povrat jer ni Porezna uprava nema razrađen mehanizam za korištenje tih akontacija u narednom periodu / periodima.
      Stoga Vam ja savjetujem da za sve plaćene akontacije tražite povrat poreza na dohodak.

      • A sta bi se dogodilo ako bih taj iznos akontacija opet stavila na pretplatu, jer obaveza mi je da opet uplacujem akontacije. A na kraju opet sigurno neću iskoristiti taj iznos jer mi je uvijek Livnu dobitak veći.
        Hvala Vam za Vasu pomoć.
        L p

        • Sanela

          Možete i tako uraditi, ako smatrate da imate interes.

        • Imam još samo jednu dilemu, ako sad tražim povrat onda moram uplaćivati nove akontacije, ako ne tražim povrat onda ne uplacujem ništa. A dilema mi je do kada ja mogu ovako da prenosim ove akontacije.? Da li mi vi savjetujete da tražim povrat, pa da onda uplacujem nove i na kraju te iste sto uplatom da tražim opet povrat. Ja Vam se duboko zahvaljujem na pomoći. L p.

          • Sanela

            Vi akontacije možete prenositi neograničeno. One ne “zastarjevaju” u smislu iskorištavanja.
            Rekla sam Vam da tražite povrat jer PU u svom sistemu ima “problema” sa prenosom ranijih akontacija u naredni porezni period.
            Zbog toga sam Vam savjetovala da uradite tako kako ste i napisali – da tražite povrat, pa da onda uplacujete nove i na kraju te iste sto uplatite da tražite opet povrat.

  6. Poštovani,
    Još jedno pitanje, kad Vam počinje novi ciklus obuke? Konkretno, u Sarajevu? I da li je to online obuka?
    L pozdrav

  7. Draga Sanela
    Imala bih jedno pitanje za vas koliko je moguce da mi pompgnete.Imam registrovanu firmu doo u federaciji tacnije.Posao mi nalaze da 2-3 mjeseca u godini otkupljujem sezonsko voce na prostorima RS.Kako je najbolje da se registrujem u RS.Kao poslovna jedinica ili obrtnicka radnja.Hvala unaprijed.

    • Sanela

      Mislim da Vam je jednostavnije da se registrujete kao obrtnička radnja. Razlog je jednostavnost, jeftinija varijanta i lakše zatvaranje u odnosu na poslovnu jedinicu.

  8. Poštovana Sanela,

    Nisam mogla naći temu vezano za moje pitanje, pa se nadam da ćete mi ipak odgovoriti.

    Naime, imamo registrovan obrt i nudimo isključivo usluge. Djelatnost obavljamo bez poslovnog prostora,
    a materijalnih troškova je jako malo.

    Međutim, naš računovođa, kao i službenici banke, zahtijevaju da prilikom isplate gotovine na nalogu pišemo “materijalni trošak”. Na pitanje kako to kasnije pravdati nažalost ni oni nemaju odgovor.

    Pošto obrtnik sebi ne može isplatiti plaću, zar ne može slobodno raspolagati svojim novcem? Od nečega se mora živjeti, zar ne?

    Bilo bi smiješno svaki izdatak nazivati materijalnim troškom.

    Iskreno se nadam da nam Vi možete dati informaciju šta pisati na nalozima za isplatu kako kasnije ne bi imali problema.

    Hvala unaprijed i srdačan pozdrav!

    Azra

    • Sanela

      Taj “problem” postoji od kako je na snazi sistem poreza na dohodak, jer vlasnik radnje je samozaposlenik, a ne zaposlenik.
      Po mom mišljenju, a i saznanjima iz prakse, na čeku se može napisati: podizanje gotovine, akontativna isplata dohotka, …
      Materijalni troškovi se vežu za blagajničko poslovanje, a s obzirom da Vi niste u obavezi voditi blagajnu niti pravdati taj novac, nema potrebe niti smisla tako pisati na čeku.
      Znači, možete napisati “podizanje gotovine” ili “akontativna isplata dohotka”, taj novac ne morate nigdje pravdati (u smislu njegovog utroška) i nije Vam rashod. Rashod i prihod se priznaju po principu blagajne, za plaćane rashode i naplaćene prihode.

  9. Draga Sanela,

    hvala Vam na svim odgovorima i strpljenju!
    Kada budem u Zenici, dobićete jednu veliku čokoladu :D

    Pozdrav
    Marina

  10. Postovana Sanela
    Zeljela bih da Vam postavim pitanje,vidim da se rado odazivata na do sada postavljena pitanja,hvala unaprijed.Imam registrovanu firmu u Federaciji doo bavim se trgovinom,izmedju ostalog otkupom voca u sezonskom periodu godine.Moje pitanje glasi sta mi je najbolje rjesenje da u RS registrujem da bih mogla da radim otkup voca u sezonskom periodu koji traje 2-3 mjeseca.Hvala jos jednom.
    Vilka

    • Sanela

      Mislim da Vam je najbolja varijanta otvaranje obrta u RS-u. Razlog je što je takav oblik organizovanja jednostavnije i jefitinije pokrenuti, voditi i zatvoriti.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>