Početna / Blog / FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI: Šta predstavljaju i kome su potrebni?
FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI: Šta predstavljaju i kome su potrebni?

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI: Šta predstavljaju i kome su potrebni?

Finansijski izvještaji su izvještaji, najčešće nađeni na godišnjem nivou, koji sadrže pet „podizvještaja“: Bilans stanja, Bilans uspjeha, Izvještaj o gotovinskim tokovima, Izvještaj o promjenama u kapitalu i Zabilješke uz finansijske izvještaje.

Finansijski izvještaji za poslovnu 2013. godinu su se već počeli sačinjavati, a prva, i jedna od osnovnih radnji koja prethodi njihovoj izradi jeste – usaglašavanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. Rok za predaju je 28.02.2014. godine ovlaštenim agencijama: AFIP dd Sarajevo, FIP dd Mostar i APIF Banja Luka.

Neću ulaziti u (računovodstvene i porezne) detalje, samo ću reći da je cilj ove „radnje usaglašavanja“ da finansijski izvještaji pokažu „fer i istinito“ stanje imovine, obaveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnog rezultata (dobit ili gubitak). To su čisto računovodstveni principi, ali i logične pretpostavke prije zaključenja poslovnih knjiga i sačinjavanja finansijskih izvještaja.

Šta predstavljaju finansijski izvještaji?

Predstavljaju:

-          Stanje imovine, obaveza i kapitala na dan 31.12. (ili neki drugi datum izrade),
-          Kumulativni pregled svih prihoda i rashoda koji su nastali u periodu 01.01.-31.12.,
-          Pregled priliva i odliva novačnih sredstava po raznim osnovama (ulagački, finansijski,…),
-          Pregled promjena u kapitalu i
-          Opisne i kvantitativne karakteristike poslovnih promjena i korištenih računovodstvenih politika u toku sačinjavanja finansijskih izvještaja.

Stanje imovine, obaveza i kapitala se „čita“ iz Bilansa stanja.

Korisnici finansijskih izvještaja (kako se to uobičajeno kaže) iz tog izvještaja vide: knjigovodstvenu (koja treba da bude fer i realna) vrijednost dugoročne imovine (nekretnine, pokretnine, prava, potraživanja od kupaca (ispostavljenje a nenaplaćene fakture prema kupcima) i novac. Sve nabrojano predstavlja aktivu Bilansa stanja.

Pasivu sačinjavaju obaveze: po osnovu kredita (finansijske obaveze), iz redovnog poslovanja (prema dobavljačima, zaposlenicima, institucijama), po osnovu poreza, doprinosa i dr. Druga kategorija pasive jeste kapital.

„Matematika“ Bilansa stanja je jednostavna —> Imovina = Obaveze + Kapital, iz koje se mogu „izvoditi“ druge relacije i odnosi. Veoma često se odnosi poremete pa je čitav Kapital „pojeden“ sa gubitkom, čime je automatski „pojedena“ i imovina. Najžalosnije u ovakvim situacijama jeste što takva društva (koja imaju društvenu odgovornost, u najširem smislu riječi) mogu nastaviti „poslovati“ stvarajući i dalje gubitke, obaveze, dugove, … Ne postoji institut „stečaja / likvidacije po sili zakona“.

Bilans stanja je relativno lako „pročitati“. Uglavnom se kao bitni mogu istaći sljedeći odnosi:

-          Kratkoročnih obaveza i kratkoročne imovine. U osnovi, društvo treba da ima najmanje isto kratkoročne imovine (zalihe + potraživanja + novac) da bi moglo izmiriti kratkoročne obaveze. Ako nema, znači da je nelikvidno, najjednostavnije rečeno.
-          Dugoročna imovina treba da je veća od kapitala (osnovnog + rezerve + akumulirani dobici – gubici)
-          Potraživanja treba uvijek da ranije dospijevaju na naplatu u odnosu na obaveze, što se ne vidi u Bilansu stanja, ali bi trebalo da bude navedeno u Bilješkama uz finansijske izvještaje.

Neka društva, na primjer, nemaju značajnu imovinu, što ne mora značiti da su „slaba“. Njima, možda, nije potreban „hardver“ (zgrade, mašine, automobili i sl.), već ulažu u „softver“ (istraživanje, znanje, ulažu u zaposlenike), što se opet ne vidi u finansijskim izvještajima, osim u Zabilješkama uz finansijske izvještaje. Zbog toga se, recimo, na Zapadu, gdje je tržište kapitala razvijeno, finansijski izvještaji pišu u formi bilješki, sa jako puno kvalitativnih, pored kvantitativnih informacija i karakteristika. Iz takvog izvještaja se može steći prava slika strukture, veličine i potencijala društva u odnosu na šture preglede u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha.

Neki od primjera finansijskih izvještaja velikih kompanija su dati u linkovima na kraju ovog teksta.

Bilans uspjeha je drugi bitan izvještaj. On, kako sam već rekla, predstavlja zbir svih prihoda i rashoda za period (najčešće 01.01.-31.12.), što rezultira poslovnim rezultatom (dobit ili gubitak), umanjenog za porez na dobit.

Bilans uspjeha pokazuje uspješnost poslovanja u smislu prihoda i rashoda, i najčešće se upoređuje se prethodnim periodima. Rast prihoda i dobiti znači, po pravilu, „dobro“ poslovanje, mada je veoma bitan i odnos dobiti i ukupnog prihoda. Što je taj koeficijent veći, to je poslovanje bolje i obrnuto.

No, predmet ovog posta nije analiza finansijskih izvještaja, već prezentiranje njihovih osnovnih karakteristika.

Kome (u BiH) trebaju finansijski izvještaji?

Značaj finansijskih izvještaja se mora vezati za razvijenost tržišta kapitala, a tržište kapitala u BiH je nerazvijeno, ma koliko se neki trudili da ukažu na „značajno“ prometovanje na berzama u BiH.

Drugo pitanje koje je, takođe, vezano za tržište kapitala jeste ulaganje stranog kapitala, tzv. inoulaganje. Nema ga, što na izvjestan način opet govori o razvoju tržišta kapitala.

Takođe, direktno ulaganje u druga pravna lica je na relativno niskom nivou u BiH.

Stoga se može reći da finansijski izvještaji najznačajnijem segmentu ili grupi korisnika ne koriste, jednostavno, jer taj segment korisnika nije brojan.

Najznačajniji korisnici finansijskih izvještaja su: banke i druge finansijske institucije, država (kroz kontrolisanje naplate poreza), dobavljači, kupci i zaposlenici.

Kako se mogu „vidjeti“ nečiji finansijski izvještaji?

Finansijski izvještaji nisu tajna. Jednostavno, zahtjevom (uz plaćanje određene naknade), agencije AFIP dd Sarajevo, FIP dd Mostar i APIF Banja Luka će izdati primjerke finansijskih izvještaja svakog pravnog lica. (Prilog – link)

Primjeri finansijskih izvještaja nekoliko velikih svjetskih kompanija grupacija:

PSA Peugeot Citroen – Financial statement

Nestle Group – Financial statement

Apple Inc. – Financial statement

Autor: Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

4 komentari

  1. Poštovana Sanela,

    Pitanje: Ako su sredstva u potpunosti amortizovana ali su jos uvjek u upotrebi, Uprava zeli da izvrši revalorizaciju tih sredstva, sta je potrebno da bi se izvršila revalorizacija, procjena sudskog vještaka i da li još nesto potrebno, i da li se na ta revalorizovana sredstva u buduće vrši obračun amortizacije??
    Hvala na odgovoru.

    • Sanela

      Prema MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, jednom amortizovano sredstvo se ne može ponovo procjenjivati i amortizovati, bez obzira što su sredstva još uvijek u upotrebi.
      To praktično znači da se ne može uraditi revalorizacija da bi se ponovno vrednovano sredstvo amortizovalo.
      Međutim, dozvoljeno je da se uradi revalorizacija da bi sredstvo imalo fer i realnu vrijednost, ali bez obračuna amortizacije.

  2. Poštovana,
    Imam nekoliko pitanja pa bih Vas zamolila da mi odgovorite ukoliko je to moguće:
    1.Na koji način voditi knjige kada je u pitanju Sindikat?
    2.Da li postoje obrasci za predaju godišnjih finansijskih izvještaja za Sindikat i ukoliko postoje gdje ih nabaviti?
    3.Da li je Sindikat dužan da predaje finansijske izvještaje?
    4.Da li je moguće retroaktivno uraditi knjiženja i obračune za Sindikat?
    5.Postoje li pravila o načinu obračuna i kazne za neispunjenje obaveza vezano za finansijski obračun za Sindikat?

    • Sanela

      Ukoliko je Sindikat registrovan kao neprofitna organizacija, onda se tako treba i ponašati.
      Znači, vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva i po kontnom planu za neprofitne organizacije, sačinjava finansijske izvještaje i predaje ih na obrascima za neprofitne organizacije.
      Što se tiče retroaktivnog knjiženja, to se može uraditi, samo je pitanje eventualnog sankcionisanja nepredavanja finansijskih izvještaja.
      U svakom slučaju, bolje je predati fin. izvještaje i sa zakašnjenjem nego nikako. To je moje mišljenje.
      Predviđena kazna je 10.000 – 15.000 KM za nepredavanje fin. izvještaja (Zakon o računovodstvu i reviziji FBiH, član 69. stav 2.)

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Prebaci na vrh