Početna / Blog / Poreske olakšice i(li) začkoljice
porezi

Poreske olakšice i(li) začkoljice

Bliži se kraj godine i svakog s(a)vjesnog poreznog obveznika interesuje koliko će poreza na dobit / profit morati da plati. Poseban interes se, što je sasvim logično, usmjerava ka mogućnostima iznalaženja različitih oblika i načina neplaćanja poreza, koristeći tzv. poticaje, olakšice, porezna mirovanja i sl.
U Federaciji BiH je već 5 – 6 godina na snazi Zakon o porezu na dobit pravnih lica, i od početka pa do danas, neke olakšice su ostale nedorečene. U ranijim postovima smo govorili da RS i DB imaju “svoj” podsistem oporezivanja dobiti / profita pravnih lica.

O čemu se radi?

Da bi pojasnila, moram citirati članove propisa. Naime, članom 31. Zakona o porezu na dobit u FBiH je omogućeno da „obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu.“
Dalje, članom 25. Pravilnika o primjeni tog istog Zakona rečeno je da „za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza iz člana 31. Zakona, kod pravdanja obveznik je dužan uz porezni bilans podnijeti i kopiju obrasca Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja, kao dokaz o postignutom cenzusu.“
I to je sve. Kratko i jasno, što je, između ostalog, i postalo problem. Imamo definisan poticaj, cenzus (30%) i dokaz (Statistički anex koji se sačinjava uz finansijske izvještaje).

Suština tog „problema“ jeste definisanje izvoza. Šta se smatra izvozom? Je li izvoz vrijedi samo za prodaju proizvoda i robe na ino-tržište? Ili možda i usluga? Može li se usluga uopće izvoziti? Zašto zakonodavac to nije dodatno pojasnio?

Može se postavljati bezbroj pitanja, ali odgovora nema. Zvaničnih. Pisanih. Osim onih „sa terena, kada inspekcije kontrolišu“. A takvi odgovori su uglavnom sljedeći: „izvozom se smatra samo prelazak granice proizvoda i robe, što nije moguće primjeniti za usluge, osim u izuzetnim slučajevima“. Izuzetni slučajevi su npr. usluge koje zaposlenici firme iz FBiH obave u inostranstvu. Da tu uslugu, kojim slučajem, obave u zemlji, u (F)BiH, bez obzira što je za ino-kupca, ne radi se o “izvozu usluge” i ne može se koristiti ovaj poticaj.

Da pokušam rezimirati.

Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit ostvaruje pravno lice registrovano na području FBiH ukoliko je u prethodnoj godini ostvarilo prihoda od izvoza ROBE i PROIZVODA više od 30% u odnosu na ukupan prihod. Npr. prihod od fakturisanog izvoza robe ili proizvoda je 350.000 KM, a ukupan prihod je 1.000.000 KM, to pravno lice stiče pravo na olakšicu – ne plaća porez na dobit za tu godinu.
Ako to isto pravno lice „izvozi uslugu“ (koja se suštinski i ne može izvoziti jer nema materijalni karakter), bitan momenat je GDJE SE TA USLUGA IZVRŠILA / PRUŽILA. U inostranstvu ili u FBiH.
Ako je u FBiH – ništa od olakšice, ali ako je pak u inostranstvu, olakšica se može ostvariti. Naglašavam – ovo su iskustva “sa terena”, iz postupaka kontrola, jer do danas Ministarstvo finansija FBiH nije dalo zvanično pojašnjenje ovog problema.

Gdje je ovdje logika? Nema je.

Ja sada pitam: A šta kada se usluga vrši na internetu? Ili malo u FBiH i malo u inostranstvu? Može neko sjediti u FBiH a internetom biti povezan i raditi na serveru koji se fizički nalazi u inostranstvu. Namjerno stavljam primjere vezane za internet i softver jer je značajan broj firmi koje u inostranstvo prodaju takve usluge.

Logika bi trebala biti priliv deviza u (F)BiH.
Jer, kakva je razlika između pive koja je proizvedena u FBiH, izvezena na ino-tržište i tamo konzumirana i usluge koja je urađena u FBiH, prodata kupcu na ino-tržište i opet tamo konzumirana. U oba slučaja je i piva i usluga NAPRAVLJENA u FBiH, KONZUMIRANA na ino-tržištu i NAPLAĆENA U STRANIM SREDSTVIMA PLAĆANJA i taj priliv je “došao” u (F)BiH.

Šta je bio cilj uvođenja ovog poticaja? Povećanje broja pravnih lica koji izvoze. Zašto? Da bi, između ostalog, na taj način povećali priliv stranih sredstava u (F)BiH. U čemu je onda razlika između pive i usluge? Suštinski nema razlike. Formalno se uvijek može naći razlika i zato opet kažem – formo, zadovolji me sištinom bar malo. 

Nadam se da će ovaj post koristiti firmama za koje znam da imaju ovaj problem, jer, bliži se kraj godine i predaja godišnje prijave poreza na dobit, a veoma često se ovakvi predmeti dugo “povlače” na prvostepenim i drugostepenim organima.

I za kraj, definicija izvoza, koju sam našla na limun.hr.

Izvoz (engl. exportation, njem. Export, Ausfuhr) je klasična strategija nastupa na inozemnim tržištima putem prodaje proizvoda i usluga na tržištima izvan nacionalnoga. Prodaja, prijevoz, osiguranje u prijevozu i plaćanje posebno su regulirani jer je kupac u drugoj državi. Proizvodi se moraju registrirati na carini pri izlazu iz domaće zemlje (iz čega proizlazi priljev deviza) i pri ulazu u odredišnu zemlju (pri čemu se podmiruju fiskalne obveze i proizlazi obveza plaćanja u inozemstvo). Kao klasična strategija međunarodnog marketinga izvoz je početak suradnje jednog nacionalnog poduzeća s inozemstvom.

Piše: Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

4 komentari

  1. Prvo Sanela odlična tema, znaš i sama da me interesuje ova problematika.

    Gdje mi spadamo :) naš proizvod je POS Sector, ne usluga, već proizvod. Mi smo kreirali proizvod, a usluga koju nudimo uz prodaju proizvoda, tiče se npr instalacije, koja se obavlja online, sa našeg računara, na računaru Korisnika koji se nalazi u drugoj državi.

    Kako mi da pravdamo, za svakog korisnika kojem smo izdali račun, imamo potvrdu o registraciji i kopije pasoša/ličnih karti i sl za fizička lica. Da lije to dovoljno?

    Kako god, i da spadamo tu, rečeno nam je kod 3 – 4 knjigovođa da je bolje da to neradimo, jer će nam onda dolaziti inspekcija non stop :) WTF!?

    Da je država imalo pametna, za bilo kakav izvoz, znaci kada strani novci dolaze u našu državu, dala bi tim firmama orden časti il barem titulu Sir. a ne pravila probleme, jer od njih i ona još više zarađuje, al možda sam pristran :)

    • Sanela

      Znam da te interesuje :) A nisi jedini. Uvijek se pred kraj godine “zakuha” oko ovoga.
      Moj stav je da sve što se fakturiše ino kupcu, i što donosi strana sredstva plaćanja u zemlju, spada u izvoz u smislu ove olakšice, pogotovo što ni Zakon ni Pravilnik nisu ograničili niti definisali izvoz. Niti su se pozvali da neki drugi propis (npr. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH). Ali, to je moj stav :-)

      Međutim, Porezna uprava, kada kontroliše ove poticaje / olakšice, priznaje ih samo ako se radi o proizvodima / uslugama koje su prešle granicu, tj. za koje postoje carinski dokumenti. Koliko znam da to kod Vas nije slučaj. Vi prodajete proizvod (POS Sector) i uz to uslugu instalacije i sve to radite u FBiH.
      Da pokušate da proizvod (POS Sector) evidentirate na carini? Jeste li to probali? Da ga “pohranite” na neki “nosač”. Tu bi, eventualno, mogli ostvariti oslobađanje. A ove usluge instalacije teško, jer se vrše iz BiH.
      Ali, kako sam ti i ranije rekla, ja bi za sve to koristila olakšicu, ako bi neko u postupku kontrole smatrao drugačije, išla bi od prigovora na Zapisnik, preko žalbi na Rješenje pa i do suda ako treba. Osnovni razlog zašto mislim tako jeste što izvoz u pomenutim članovima Zakona i Pravilnika nije definisan i ograničen na robu i proizvode koji imaju materijalni karakter.
      A o zahvalnosti ne bi komentarisala :-)

      • abacusinteldigit

        Tema je odlična, takvih probleme u Brmčko DC BiH imamo svake godine, a sada pogotovo poslije ponovnog uvođenja starog načina obračuna , tj vračanja na BILANS USPJEHA kao početka pri računanju poreza na dobit.
        Iskoristio bih ujedno ovo i za jedno pitanje. Kako i na koji način firma iz BIH može raditi reexport i da li uopšte može roba da ne ulazi u BIH?

        • Sanela

          Može se raditi reexport normalno, bez da roba ulazi u BiH.
          U tom slučaju samo nećete imati BiH carinsku dokumentaciju, već samo od zemlje pošiljaoca i zemlje kupca – primaoca.
          Firma koja radi reexport može normalno da fakturiše, sa navedenim propratnim dokumentima, uz zaračunavanje zarade.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>