Početna / Blog / Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…
Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…

Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…

Prema važećim propisima možete angažovati nekoga da vam uradi neko „djelo“, neki zaokružen posao, odnosno rad koji će trajati neko određeno vrijeme. Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

U slučaju da vam vam se na vratima pojavi inspekcija rada, inspektori  neće prihvaćati ono što ste napisali u ugovoru nego će gledati isključivo stvarnu prirodu posla za koju je angažovano fizičko lice. Ukoliko pak utvrde da je to rad za koji je predviđeno radno mjesti, odnosno, da je rad iz djelatnosti poslodavca, a ne “djelo” (u smislu Zakona o obligacionim odnosima, koji ga reguliše) mogu vas kazniti za zapošljavanje na „crno“. U tom slučaju, morat će platiti sve poreze i doprinose koji se plaćaju kada zaposlite radnika u radni odnos.

Kod ugovora o djelu radi se o potpisivanju ugovora radi obavljanja konkretnog posla, npr. po ugovoru o djelu možete angažovati čistačicu da vam nešto očisti, majstora da vam nešto popravi, možete angažovati nekoga da vam okreči poslovni prostor  i sl.

Na primjer, trebate znati da ukoliko se bavite ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću i imate potrebu za radnicima na kraći vremenski period npr. zbog održavanja sajmova, potrebe za dodatnim konobarima za vikend itd., onda je u takvim slučajevima stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može potpisati ugovor o djelu, jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

Dakle, ako se poveća obim posla ili treba da se zamijeni odsutni radnik ne može se potpisati ugovor o djelu za obavljanje tih poslova i u tom slučaju jedino riješenje je potpisati ugovor o radu na određeno vrijeme. 

Karakteristike ugovora o djelu:

  • Regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima;
  • Njime se angažuje fizičko lice, van radnog odnosa (nema penzijskog “staža”), da obavi određen, konkretan posao, koji se može okarakterisati kao – djelo;
  • Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici niti ima ulogu Porezna kartica;
  • Osnovica poreza na dohodak se paušalno umanjuje za proznate troškove u visini 20% prihoda;
  • Rezidenti nemaju mogućnost umanjenja za troškove 20%;
  • Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice, prevoz, smještaj i sl.), jer  se i to smatra djelom naknade;
  • Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje  i 6% za PIO/MIO;
  • Kod isplate nerezidentim nema doprinosa (ni  4% ni 6%)
  • Isplatitelj na svoj teret plaća 0,5% Naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i Opštu vodnu naknadu (obje na neto isplatu) pa i na isplatu nerezidentima;
  • Porez na dohodak se plaća po stopi od 10%;

 Kakva je “matematika” obračuna isplate po osnovu Ugovora o djelu?

“Matematika” u osnovi zavisi od toga kako je ugovorena naknada. Može biti u bruto ili u neto iznosu.
Ako je ugovorena u bruto iznosu, tada se na teret primaoca (angažovanog fizičkog lica) plaćaju doprinos za zdravstvenoosiguranje 4% i porez na dohodak 10%, što znači da će to fizičko lice dobiti manji iznos od ugovorenog (bruto) iznosa.
Sa druge strane (što je češći, pa i logičniji način ugovaranja), može se regulisati naknada kao neto iznos, tj. ugovori se iznos koji će se isplatiti na tekući račun angažovanog fizičkog lica. Tada svi doprinosi, porez na dohodak i naknade praktično “padaju” na teret isplatioca.

Primjer 1.

Ugovoren je bruto iznos naknade po Ugovoru o djelu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos – 2.000,00 KM

2. Priznati rashodi (1x 20%) – 400,00 KM

3. Osnovica za obračun  (1 – 2) – 1.600,00 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 96,00 KM

5. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 64,00 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 1.536,00 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 153,60 KM

8. Iznos za uplatu   (1 – 5 – 7) – 1.782,40 KM

Iz navedenog primjera možemo vidjeti da se bruto iznos naknade sastoji od iznosa za isplatu,  poreza na dohodak i doprinosa za zdravstveno osiguranje (4%), bez doprinosa za PIO/MIO (6%).

Predhodni primjer se odnosi na ugovore o djelu u kojima je ugovoren bruto iznos naknade. Međutim ukoliko je ugovoreni iznos za isplatu neto onda se bruto iznos računa množenjem neto sa  koeficijentom 1,12208.

Primjer 2.

Ugovoren je neto iznos naknade po osnovu Ugovora o djelu 1.000,00 KM.

Bruto iznos naknade je 1.122,08KM (1.000 x 1,12208).

1. Bruto iznos- 1.122,08 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 224,42 KM

3. Osnovica za obračun  (2 – 1) – 897,66 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 53,86 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 35,91 KM

6 .Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 861,75 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 86,17 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 .000,00 KM

 

Primjer 3.

Ugovoren je neto iznos 1.000,00 KM i isplaćena je naknada za putne troškove 100,00 KM.

Bruto iznos  naknade je    1234,29  = (1.000,00 KM + 100,00 KM) x 1,12208

1. Bruto iznos – 1.234,29 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 246,86 KM

3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 987,43 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 59,24 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 39,50 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 947,93 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 94,79 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 100,00 KM

Treba znati da ugovor o djelu nije radni odnos, već posao koji se odrađuje za naručioca radova, a za koji on isplaćuje novčanu naknadu. U takvim slučajevima se nemaju ista prava kao u radnom odnosu (topli obrok, godišnji odmor, regres, …). Dakle, ne radi se o radnom odnosu i ovdje naručitelj nije u ulozi poslodavca, a izvođač rada nije u ulozi zaposlenika što bitno razdvaja ovu vrstu ugovora od ugovora o radu. Dakle, izvođač djela potpuno je samostalan  i ni u čemu ne zavisi od naručitelja. Jedino naručilac može nadzirati izvođača radova ukoliko to priroda posla zahtjeva, a izvođač radova mora da mu to obezbijedi.

Još jedna bitna karakteristika ovog vida angažmana jeste da je Zakon o obligacionim odnosima predvidio da se poslovi ugovoreni na ovakav način mogu obavljati bilo gdje: na terenu, u mjestu prebivališta izvršioca, na nekom trećem mjestu i sl.

A šta kada se angažuje nerezident?

U predhodnim primjerima smo naveli  kako se obaračunava naknada ukoliko je potpisan ugovor sa rezidentima.
Rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu.
Kriterij za određivanje rezidenta je prostor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. S druge strane  nerezident je fizičko lice sa stalnim prebivalištem u inostanstvu odnosno pravno lice tj. firma koja je registrovana u inostranstvu. Prema važećim zakonskim propisima fizičko lice koje više od godinu dana boravi van zemlje smatra se nerezidentom.

Prema zakonu o porezu na dohodak rezidentom Federacije  smatra se fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na teritoriji Federacije,
2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.

Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana.

Znači, fizičko lice koje ima prebivalište u Banja Luci, Brčkom, Zagrebu ili Beču, je u FBiH nerezident, u slučaju da ga angažuje naručilac koji ima sjedište, npr. u Sarajevu. Razlog ovakvog “tretmana” lica koja imaju prebivalište u Banja Luci i Brčkom (slučajan odabir gradova, bitno je da se radi o gradovima u RS i BD, a ne u FBiH) jeste što RS i BD takođe imaju “svoje” propise o oporezivanju dohotka, tj. ovakvih primanja. 

Sada ćemo navesti primjer kao se obračunava naknada kada se potpiše Ugovor o djelu sa nerezidentom.

 Primjer 4.

Ugovoren je bruto iznos naknade nerezidentu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos nakanade – 2.000,00 KM

2. Porez na dohodak (1 x 10%) – 200,00KM

3. Iznos za isplatu (1 – 2) – 1 800,00 KM

Kao što smo i rekli, kada se angažuje nerezident, nema mogućnosti umanjenja osnovice za priznate rashode (20%), niti se obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO osiguranje (6%).

U sljedećem nastavku ćemo pojasniti oporezivanje Ugovora o autorskom djelu.

Pripremile: Edna Bašić i Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

11 komentari

  1. Poštovane,
    prvo da Vam uputim pohvale vezano za pojašnjenje ugovora o djelu koji je često trn na putu u praksi. Nadalje, u poreskoj upravi su mi potvrdili da se i ovaj ugovor mora prijaviti, zanima me kojim obrascem i da li se posebnim virmanom mora izvršiti uplata doprinosa i poreza na ugovora o djelu ili se isto može uraditi kad se uplaćuju i doprinosi i porez i za zaposlenike koji su u radnom odnosu. Također, da li se i za ovo mora podnositi specifikacija na ovjeru?
    Unaprijed hvala,
    Nermina

    • Sanela

      Hvala na čitanju.
      Kada isplatite naknadu po osnovu Ugovora o djelu, u obavezi ste odmah isti dan platiti 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdr. osiguranje, 6% doprinosa za PIO i 2 x 0,5% naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opšte vodne naknade. Kada to isplatite, najkasnije sutradan trebate podnijeti obrazac AUG-1032 u PU.
      I to je sve :-)
      Ugovor kao ugovor, sve dok se ne izvrši isplata, ne treba prijavljivati.
      Plaćanje tih obaveza je odvojeno od plaćanje doprinosa prilikom isplata plaća.
      Doprinosi za PIO- vrsta prihoda 712-126
      Doprinosi za ZOR- vrsta prihoda 712-116
      Porez na dohodak- vrsta prihoda 716-116
      Naknada za prir. i dr. nesreće – vrsta prihoda 722-582
      Opća vodna naknada – vrsta prihoda 722-529

  2. hvala Vam puno na brzom odgovoru, mnogo ste mi pomogli…

  3. Poštovanje
    Malo me zbunjuje ovo što je navedeno pod “Karakteristike ugovora o djelu”: nema penzijskog “staža” i Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO. Konkretno buni me veza penzijskog staža i 6% doprinosa za PIO, ako se plaća 6% kako nema “staža”?

    • Sanela

      Jednostavno. Kada fizičko lice potpiše Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu on ne zasniva radni odnos niti se kao takav prijavljuje u Poreznu upravu (koja je odnedavno za te poslove preuzeča funkciju PIO/MIO). Ove dvije naknade, doprinos PIO (6%) i doprinos za zdr. osiguranje (4%) su jednostavno uvedene u propise da bi se budžeti malo napunili, a fizičko lice za koje se plaćaju nema ama baš nikakva prava po tom osnovu. U okviru takvog aranžmana (Ugovor o djelu i Ugovor o autorskom djelu) ne stiče pravo da se te uplate uključe u penzijski staž,…

  4. Molim Vas da li se može sklopiti Ugovor o djelu na ime program strategije za mlade, na tri mjeseca i više i ako može da li je izvršilac dužan dostaviti izvještaj o učinjenom kao i sam program strategije(a kako je riječ o strategiji mislim da se ona radi na duži period). Ako je izvršilac dužan dostaviti da li treba dostaviti prije isplate ili pri okončanju završenog posla.

    • Sanela

      Možete potpisati Ugovor o djelu ukoliko se radi o poslu koji predstavlja “zaokruženu cjelinu”, što u Vašem slučaju i predstavlja izrada “Programa strategije za mlade”. Uslovi, rokovi, način plaćanja i dr. nije propisano. To su detalji koji se ugovaraju između naručioca i izvršioca posla.

  5. Poštovana,
    Već duže vrijeme udruženje gradjana nema zaposlenih lica. Po statutu djelatnost ovog udruženja je organizacija i predstavljanje “proizvoda” na domaćem i stranom tržištu na sajmovima.
    Molim Vas za konkretan odgovor:
    Da li ovo udruženje ima pravo potpisati ugovor o djelu sa fizičkim licem u smislu službenog putovanja za predstavljanje na sajmovima.
    Već duže vrijeme tvrdim da nemaju pravo (imaju pravo ali je potrebno obračunati pune iznose poreza i doprinosa) pa mi odgovorite, molim Vas, možda sam u krivu.

Odgovorite nermina Odustani

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Prebaci na vrh