Početna / Blog / Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…
Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…

Ugovor o djelu: kada, kako, koliko poreza i dr. pitanja…

Prema važećim propisima možete angažovati nekoga da vam uradi neko „djelo“, neki zaokružen posao, odnosno rad koji će trajati neko određeno vrijeme. Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

U slučaju da vam vam se na vratima pojavi inspekcija rada, inspektori  neće prihvaćati ono što ste napisali u ugovoru nego će gledati isključivo stvarnu prirodu posla za koju je angažovano fizičko lice. Ukoliko pak utvrde da je to rad za koji je predviđeno radno mjesti, odnosno, da je rad iz djelatnosti poslodavca, a ne “djelo” (u smislu Zakona o obligacionim odnosima, koji ga reguliše) mogu vas kazniti za zapošljavanje na „crno“. U tom slučaju, morat će platiti sve poreze i doprinose koji se plaćaju kada zaposlite radnika u radni odnos.

Kod ugovora o djelu radi se o potpisivanju ugovora radi obavljanja konkretnog posla, npr. po ugovoru o djelu možete angažovati čistačicu da vam nešto očisti, majstora da vam nešto popravi, možete angažovati nekoga da vam okreči poslovni prostor  i sl.

Na primjer, trebate znati da ukoliko se bavite ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću i imate potrebu za radnicima na kraći vremenski period npr. zbog održavanja sajmova, potrebe za dodatnim konobarima za vikend itd., onda je u takvim slučajevima stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može potpisati ugovor o djelu, jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

Dakle, ako se poveća obim posla ili treba da se zamijeni odsutni radnik ne može se potpisati ugovor o djelu za obavljanje tih poslova i u tom slučaju jedino riješenje je potpisati ugovor o radu na određeno vrijeme. 

Karakteristike ugovora o djelu:

  • Regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima;
  • Njime se angažuje fizičko lice, van radnog odnosa (nema penzijskog “staža”), da obavi određen, konkretan posao, koji se može okarakterisati kao – djelo;
  • Prilikom isplate ovih primanja ne mogu se koristiti lični odbici niti ima ulogu Porezna kartica;
  • Osnovica poreza na dohodak se paušalno umanjuje za proznate troškove u visini 20% prihoda;
  • Rezidenti nemaju mogućnost umanjenja za troškove 20%;
  • Oporezivim se smatraju i sve eventualne isplate koje se izvrše na ime raznih dodatnih naknada (dnevnice, prevoz, smještaj i sl.), jer  se i to smatra djelom naknade;
  • Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje  i 6% za PIO/MIO;
  • Kod isplate nerezidentim nema doprinosa (ni  4% ni 6%)
  • Isplatitelj na svoj teret plaća 0,5% Naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i Opštu vodnu naknadu (obje na neto isplatu) pa i na isplatu nerezidentima;
  • Porez na dohodak se plaća po stopi od 10%;

 Kakva je “matematika” obračuna isplate po osnovu Ugovora o djelu?

“Matematika” u osnovi zavisi od toga kako je ugovorena naknada. Može biti u bruto ili u neto iznosu.
Ako je ugovorena u bruto iznosu, tada se na teret primaoca (angažovanog fizičkog lica) plaćaju doprinos za zdravstvenoosiguranje 4% i porez na dohodak 10%, što znači da će to fizičko lice dobiti manji iznos od ugovorenog (bruto) iznosa.
Sa druge strane (što je češći, pa i logičniji način ugovaranja), može se regulisati naknada kao neto iznos, tj. ugovori se iznos koji će se isplatiti na tekući račun angažovanog fizičkog lica. Tada svi doprinosi, porez na dohodak i naknade praktično “padaju” na teret isplatioca.

Primjer 1.

Ugovoren je bruto iznos naknade po Ugovoru o djelu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos – 2.000,00 KM

2. Priznati rashodi (1x 20%) – 400,00 KM

3. Osnovica za obračun  (1 – 2) – 1.600,00 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 96,00 KM

5. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 64,00 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 1.536,00 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 153,60 KM

8. Iznos za uplatu   (1 – 5 – 7) – 1.782,40 KM

Iz navedenog primjera možemo vidjeti da se bruto iznos naknade sastoji od iznosa za isplatu,  poreza na dohodak i doprinosa za zdravstveno osiguranje (4%), bez doprinosa za PIO/MIO (6%).

Predhodni primjer se odnosi na ugovore o djelu u kojima je ugovoren bruto iznos naknade. Međutim ukoliko je ugovoreni iznos za isplatu neto onda se bruto iznos računa množenjem neto sa  koeficijentom 1,12208.

Primjer 2.

Ugovoren je neto iznos naknade po osnovu Ugovora o djelu 1.000,00 KM.

Bruto iznos naknade je 1.122,08KM (1.000 x 1,12208).

1. Bruto iznos- 1.122,08 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 224,42 KM

3. Osnovica za obračun  (2 – 1) – 897,66 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 53,86 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 35,91 KM

6 .Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 861,75 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 86,17 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 .000,00 KM

 

Primjer 3.

Ugovoren je neto iznos 1.000,00 KM i isplaćena je naknada za putne troškove 100,00 KM.

Bruto iznos  naknade je    1234,29  = (1.000,00 KM + 100,00 KM) x 1,12208

1. Bruto iznos – 1.234,29 KM

2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 246,86 KM

3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 987,43 KM

4. Doprinosi PIO  (3 x 6%) – 59,24 KM

5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 39,50 KM

6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 947,93 KM

7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 94,79 KM

8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1 100,00 KM

Treba znati da ugovor o djelu nije radni odnos, već posao koji se odrađuje za naručioca radova, a za koji on isplaćuje novčanu naknadu. U takvim slučajevima se nemaju ista prava kao u radnom odnosu (topli obrok, godišnji odmor, regres, …). Dakle, ne radi se o radnom odnosu i ovdje naručitelj nije u ulozi poslodavca, a izvođač rada nije u ulozi zaposlenika što bitno razdvaja ovu vrstu ugovora od ugovora o radu. Dakle, izvođač djela potpuno je samostalan  i ni u čemu ne zavisi od naručitelja. Jedino naručilac može nadzirati izvođača radova ukoliko to priroda posla zahtjeva, a izvođač radova mora da mu to obezbijedi.

Još jedna bitna karakteristika ovog vida angažmana jeste da je Zakon o obligacionim odnosima predvidio da se poslovi ugovoreni na ovakav način mogu obavljati bilo gdje: na terenu, u mjestu prebivališta izvršioca, na nekom trećem mjestu i sl.

A šta kada se angažuje nerezident?

U predhodnim primjerima smo naveli  kako se obaračunava naknada ukoliko je potpisan ugovor sa rezidentima.
Rezident je fizička ili pravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu.
Kriterij za određivanje rezidenta je prostor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. S druge strane  nerezident je fizičko lice sa stalnim prebivalištem u inostanstvu odnosno pravno lice tj. firma koja je registrovana u inostranstvu. Prema važećim zakonskim propisima fizičko lice koje više od godinu dana boravi van zemlje smatra se nerezidentom.

Prema zakonu o porezu na dohodak rezidentom Federacije  smatra se fizičko lice koje:
1) ima prebivalište na teritoriji Federacije,
2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom periodu,
3) ima prebivalište u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta Bosne i Hercegovine.

Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana. Pod stalnim mjestom poslovanja podrazumijeva se mjesto gdje je djelatnost registrirana.

Znači, fizičko lice koje ima prebivalište u Banja Luci, Brčkom, Zagrebu ili Beču, je u FBiH nerezident, u slučaju da ga angažuje naručilac koji ima sjedište, npr. u Sarajevu. Razlog ovakvog “tretmana” lica koja imaju prebivalište u Banja Luci i Brčkom (slučajan odabir gradova, bitno je da se radi o gradovima u RS i BD, a ne u FBiH) jeste što RS i BD takođe imaju “svoje” propise o oporezivanju dohotka, tj. ovakvih primanja. 

Sada ćemo navesti primjer kao se obračunava naknada kada se potpiše Ugovor o djelu sa nerezidentom.

 Primjer 4.

Ugovoren je bruto iznos naknade nerezidentu 2.000,00 KM.

1. Bruto iznos nakanade – 2.000,00 KM

2. Porez na dohodak (1 x 10%) – 200,00KM

3. Iznos za isplatu (1 – 2) – 1 800,00 KM

Kao što smo i rekli, kada se angažuje nerezident, nema mogućnosti umanjenja osnovice za priznate rashode (20%), niti se obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO osiguranje (6%).

U sljedećem nastavku ćemo pojasniti oporezivanje Ugovora o autorskom djelu.

Pripremile: Edna Bašić i Sanela Agačević

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

90 komentari

  1. Poštovane,
    prvo da Vam uputim pohvale vezano za pojašnjenje ugovora o djelu koji je često trn na putu u praksi. Nadalje, u poreskoj upravi su mi potvrdili da se i ovaj ugovor mora prijaviti, zanima me kojim obrascem i da li se posebnim virmanom mora izvršiti uplata doprinosa i poreza na ugovora o djelu ili se isto može uraditi kad se uplaćuju i doprinosi i porez i za zaposlenike koji su u radnom odnosu. Također, da li se i za ovo mora podnositi specifikacija na ovjeru?
    Unaprijed hvala,
    Nermina

    • Sanela

      Hvala na čitanju.
      Kada isplatite naknadu po osnovu Ugovora o djelu, u obavezi ste odmah isti dan platiti 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdr. osiguranje, 6% doprinosa za PIO i 2 x 0,5% naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opšte vodne naknade. Kada to isplatite, najkasnije sutradan trebate podnijeti obrazac AUG-1032 u PU.
      I to je sve :-)
      Ugovor kao ugovor, sve dok se ne izvrši isplata, ne treba prijavljivati.
      Plaćanje tih obaveza je odvojeno od plaćanje doprinosa prilikom isplata plaća.
      Doprinosi za PIO- vrsta prihoda 712-126
      Doprinosi za ZOR- vrsta prihoda 712-116
      Porez na dohodak- vrsta prihoda 716-116
      Naknada za prir. i dr. nesreće – vrsta prihoda 722-582
      Opća vodna naknada – vrsta prihoda 722-529

  2. hvala Vam puno na brzom odgovoru, mnogo ste mi pomogli…

  3. Poštovanje
    Malo me zbunjuje ovo što je navedeno pod “Karakteristike ugovora o djelu”: nema penzijskog “staža” i Doprinosi koji se plaćaju su: 4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO. Konkretno buni me veza penzijskog staža i 6% doprinosa za PIO, ako se plaća 6% kako nema “staža”?

    • Sanela

      Jednostavno. Kada fizičko lice potpiše Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu on ne zasniva radni odnos niti se kao takav prijavljuje u Poreznu upravu (koja je odnedavno za te poslove preuzeča funkciju PIO/MIO). Ove dvije naknade, doprinos PIO (6%) i doprinos za zdr. osiguranje (4%) su jednostavno uvedene u propise da bi se budžeti malo napunili, a fizičko lice za koje se plaćaju nema ama baš nikakva prava po tom osnovu. U okviru takvog aranžmana (Ugovor o djelu i Ugovor o autorskom djelu) ne stiče pravo da se te uplate uključe u penzijski staž,…

  4. Molim Vas da li se može sklopiti Ugovor o djelu na ime program strategije za mlade, na tri mjeseca i više i ako može da li je izvršilac dužan dostaviti izvještaj o učinjenom kao i sam program strategije(a kako je riječ o strategiji mislim da se ona radi na duži period). Ako je izvršilac dužan dostaviti da li treba dostaviti prije isplate ili pri okončanju završenog posla.

    • Sanela

      Možete potpisati Ugovor o djelu ukoliko se radi o poslu koji predstavlja “zaokruženu cjelinu”, što u Vašem slučaju i predstavlja izrada “Programa strategije za mlade”. Uslovi, rokovi, način plaćanja i dr. nije propisano. To su detalji koji se ugovaraju između naručioca i izvršioca posla.

  5. Poštovana,
    Već duže vrijeme udruženje gradjana nema zaposlenih lica. Po statutu djelatnost ovog udruženja je organizacija i predstavljanje “proizvoda” na domaćem i stranom tržištu na sajmovima.
    Molim Vas za konkretan odgovor:
    Da li ovo udruženje ima pravo potpisati ugovor o djelu sa fizičkim licem u smislu službenog putovanja za predstavljanje na sajmovima.
    Već duže vrijeme tvrdim da nemaju pravo (imaju pravo ali je potrebno obračunati pune iznose poreza i doprinosa) pa mi odgovorite, molim Vas, možda sam u krivu.

  6. Da li je sindikat obavezan praviti ugovor sa zabavljacima za podijelu paketica ili kako da obavi placanje po zakonu? Unaprijed hvala?

    • Sanela

      Sa zabavljačima se uobičajeno potpiše Ugovor o autorskom djelu i plate se pripadajući porezi i doprinosi. Ovo govorim pod pretpostavkom da zabavljač izvede neku “zabavnu tačku”, animira prilikom podjele paketića i sl. Obračun Ugovora o autorskom djelu možete naći na našoj web stranici.

      • pozdrav.ja sam 1977.godiste i odnedavno sam u invalidskoj penziji.zivim u sarajevu.imam ponudu da radim kao izolater za slovenacku firmu u njemackoj.
        na koji nacin bih ja mogao ici na rad a da mi se neukine penzija.ja sam cuo da bih mogao sklopiti ugovor o djelu i tako na taj nacin zastititi penziju.u sloveniji je registrovana firma i kod njih bi mi se uplacivalo vec sta treba.ili bi mi se normalno vodio staz kao stranom drzavljaninu u toj drzavi bez obzira na to sto sam ja penzionisan u bih,molim vas objasnite mi kako i nakoji nacin bih mogao regularno raditi za slovenacku firmu,bez nekog rizika za ukianje moje penzije.

        • Sanela

          Gledano sa aspekta poreza i doprinosa, Vi možete biti angažovani.
          Međutim, svaki Vaš angažman na poslovima i zadacima koji se, eventualno, može “vezati” sa razlozima za odlazak u invalidsku penziju može prouzrokovati preispitivanje osnova za odlazak u istu, bez obzira da li Vas neko angažovao po osnovu Ugovora o djelu.
          To praktično znači da postoji potencijalna opasnost da ostanete bez invalidske penzije.
          Kako je ovo pitanje više “pravnog” karaktera, savjetujem Vam da potražite mišljenje pravnika koji se “dobro razumije” u penzijska prava i srodnu problematiku.

      • Molio bih uvaženu autoricu da mi odgovori na sljedeća pitanja:
        1) da li se može ugovor od djelu sklapati neograničeno puta za duži period (radi se o jednom dipl. predstavništvu u kojem se sklapaju pomenuti ugovori sa više osoba i obnavljaju se svaki mjesec, a ima osoba koje više od godinu dana rade na ugovor o djelu)?
        2) da li se u tim ugovorima može navesti poslovi koje te osobe obavljaju a za kojim to predstavništvo inače ima potrebe s obzirom na djelatnost koju obavlja? Npr. u tim ugovorima stoji da ” se sklapa ugovor s određenom osobom kako bi obavljala poslove prevodioca, pomoćne poslove, poslove u odnosima s javnošću, grafički dizajn i sl.” Tako to predstavništvo obavlja potrebne poslove a da ima minimalna davanja za uposlenike u smislu plaća i drugih doprinosa..
        3) kako se određuje plaća u tim predstavništvima i koja je najniža plaća? Može li plaća za ugovor o djelu ( koji traje mjesec dana) biti manja od prosječne plaće u federaciji?
        Hvala puno,

        • Sanela

          Odgovoriću redom kako ste postavljali pitanja:
          1. Ugovor o djelu kao institut je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ” br. 29/78, 39/85, 57/89, “Službeni list RBiH” br. 2/92, 13/93, 13/9 i 29/03 i “Službene novine FBiH”, br. 29/03 i 42/11) i tu trebate provjeriti njegovu suštinu i smisao. Mogu reći samo da ova vrsta Ugovora podrazumijeva obavljanje zaokružene cjeline – djela, određenog posla koji ima svoj početak i kraj, pa makar ida se radi o ponavljanjima. Ne postoji vremensko ograničenje obavljanja određenog posla po osnovu Ugovora o djelu.
          2. Ugovor o djelu, kao i Ugovor o privremenim i povremenim poslovima, načelno, ne mogu se potpisivati za poslove za koje je predviđeno radno mjesto, jer se time krše propisi iz radnog prava. Poslovi za koje je predviđeno radno mjesto je najčešće regulisano internim aktom – Pravilnikom o radu i radnim odnosima, a suštinski (ako i nema navedenog Pravilnika), u obzir se uzima i “djelatnost” naručioca posla. S obzirom da se u Vašem slučaju radi o predstavništvu, malo je teško odrediti njegovu “djelatnost”.
          3. Plaća kao kategorija je vezana ISKLJUČIVO za radni odnos i tačno je da postoje minimumi, ali opet, ponavljam, samo za slučajeve radnog odnosa, kada je sa zaposlenikom potpisan Ugovor o radu, a neUgovor o djelu. Samo Ugovoro radu podrazumijeva radni odnos i zaposlenik dobija plaću, dok kod Ugovora o djelu postoji odnos naručioca i izvršioca posla i naknada nije plaća. Tačnije, ne radi se o radnom odnosu.
          Za nerezidentne poslodavce (gdje čini mi se spada i Vaše predstavništvo), za SSS najniža osnovica za doprinose je vezana za jednu prosjećnu plaću u FBiH, VSS za dvije a PDPL za tri. Te plaće objavljuje Federalni zavod za statistiku. Sve to možete naći na linku http://chronoszenica.com/propisi-2/ u Zakonu o doprinosima i pratećem Pravilniku.
          S obzirom na kompleksnost Vašeg pitanja, savjetujem Vam da zatražite stajalište advokata.
          Hvala na čitanju!

          • Hvala puno, samo sam u pitanju izgleda zaboravio spomenuti da se radi o Kullturno atašeu kao dijelu jednog diplomatskog predstavništva i on kao takav ima jasno određenu djelatnost kojom se bavi. U svakom slučaju, hvala Vam još jednom na odgovoru.

  7. Poštovana,
    obzirom da je Ugovor o djelu okarakterisan kao ugovor gdje se izrađuje konkretno djelo ili pruža intelektualna usluga, i naknada nije označena kao mjesečna plaća nego jednokratno davanje određenog iznosa po završetku odrađenog posla, zanima me sljedeće:
    Da li bi Udruženje građana koje radi po projektnim aktivnostima (vremenski ograničene) i angažuje različite profile za obavljanje određenog posla (npr. angažovanje ljekara 2 x sedmično u smislu pružanja zdravstvenih usluga u izbjegličkim naseljima ili pravnih usluga u sklopu implementacije konkretnog projekta),moglo sa tim licima zaključiti ugovor o djelu gdje će se navesti da će se poslovi izvršiti u periodu od 3 ili 4 mjeseca, i da će po završetku posla biti isplaćen ugovoreni iznos novca, te da li postoji mogućnost eventualne uplate konkretnog iznosa odmah po zaključenju ugovora, ukoliko se tako ugovorne strane sporazume.
    Zahvaljujem se unaprijed
    Srdačno
    Armina G.

    • Sanela

      Prema ovome što ste napisali, kao i činjenici da se radi o konkretnom projektu (a i dodatno činjenici da su ti ljekari vjerovatno već u radnom odnosu), najlogičnije je (i u praksi najčešće) da se za ovakav vid projektih aktivnosti – angažmana koji proizilaze iz njih potpiše Ugovor o djelu.
      Što se tiče plaćanja naknade, ona se može izvršiti odmah, ali je bitno da odmah i platite pripadajuće poreze, kao i da plaćanje unaprijed predvidite ugovorom.

      • Tako je, ljekari su vec u radnom odnosu kod drugog poslodavca, medjutim kakva je situacija sa onima koji nisu u radnom odnosu a takoder angazovani po projektnim aktivnostima kao npr. cistacica, vozac, pa cak i neko vrijeme pravnica. Da li bi i u tom slucaju jednako postojala mogucnost ugovora o djelu?
        Zaista se jos jednom unaprijed zahvaljujem na azurnosti vasih odgovora.
        Sve pohvale.

        • Sanela

          U slučaju da nemaju zasnovan radni odnos (kao npr. ti slučajevi koje navodite), sa aspekta zakonskih propisa (o radu, prvenstveno), bilo bi poželjno da se sačini Ugovor o radu na određeno vrijeme, a u nekim slučajevima (npr. čistačica) na nepuno radno vrijeme. Ja ne znam kakav Vam je budžet i da li on može podnijeti takvo opterećenje. Vi takođe možete sve to regulisati Ugovorom o djelu, ali Vam napominjem na mogućnost kontrole i eventualnih sankcija.
          Vama hvala na praćenju naše web stranice.

  8. Conversation started today
    Dragana Jonjic
    7:24poslije podne
    Dragana Jonjic

    Poštovana, molim vas da mi pomognete, odgovorite, na moju dilemu oko obračuna i knjiženja naknade za zaštitu šuma u ZDK. poznato vam je da je Zakon stupio na snagu u juli/2013, i da se obračunava po stopi od 0,07% na ukupnu ostvarenu dobit. moja dilema je vezana za knjiženje, ili sam glupava, ali znači li to da ako se plaća na ostvarenu dobit onda za firmu to ne predstavlja trošak-rashod, odnosno da li se obračunati iznos knjiži kao i porez na dobit i da li se u Odluci o rasporedu dobti navodi i dio za naknadu za šume. Ako nije tako, kako onda da obračunam od ukupne dobiti, pa proknjižim na rashod, pa opet smanjim dobit, i onda mi dobit ispada opet manja…uh, sva sam “idi mi dođi mi”, ali nadam se da razumijete šta ne kontam…Hvala unaprijed…Dragana

    • Sanela

      Niste jedini u dilemi. Nemoguće je knjižiti to kao trošak (a moralo bi) ako je osnovica dobit. Jedina stvar koja se može uraditi jeste da se ukalkuliše trošak naknade, što znači procjenu, recimo, na osnovu dobiti od 6 mjeseci x 2. Tako knjižite trošak / obaveza. Onda, kada utvrdite dobit, na 31.12., prijavite u obrascu “pravu” obavezu (koja će se razlikovati od proknjižene, ali ne može drugačije) i u 2014. godini korigujete obavezu (povećate ili smanjite na teret ili u korist ostalih prihoda ili rashoda. Drugog načina nema, jer je očito da onaj ko je osmišljavao Zakon nema blage veze o računovodstvu niti o uticaju rashoda na dobit, te da se neke stvari ne mogu raditi natraške.

  9. Poštovana, molim Vas da mi pomognete i odgovorite na slijedeće pitanje: Da li se za obavljanje posla elektronske pohrane podataka matičnih evidencija u matičnom uredu određene općine može angažirati volontere (po osnovu ugovora o volontiranju) ??
    Naime, odredbom člana 10. st.1. Zakona o volontiranju (“Sl. novine FBiH”, br. 110/12) (Princip zabrane iskorištavanja volontera) zabranjeno je volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu, kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršioci poslova na osnovu ugovora o djelu.!

    • Sanela

      Situacija po pitanju “volontera” u FBiH je pomalo konfuzna, jer se “sudaraju” Zakon o radu (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”,
      br. 43/99, 32/00 i 29/03) i pomenuti Zakon o volontiranju. Naime, Zakonom o radu je propisano sljedeće:
      Član 28.
      Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja,
      poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad,
      bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
      Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku
      od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole.
      Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje.
      Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim
      radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.
      Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica.
      Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od
      najniže plaće za svakog volontera.
      Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

      Stoga proizilazi da, po osnovu Zakona o radu, opština ima pravo angažovati volontera na navedene poslove.

      • Očito niste razumijeli moje pitanje, jer u konkretnom slučaju ne radi se o takvoj situaciji iz člana 28. Zakona o radu, kada je :”stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja…”
        U ovom slučaju, na koji se odnosilo moje pitanje radi se o određenom poslu kojeg treba obaviti (unos podataka u registar, tj. digitalizacija), i taj posao nema nikakve veze sa eventualnim polaganjem stručnog ili bilo kojeg drugog ispita volentera!
        Drugim riječima, Općina koristi volontere da obave posao, kojeg bi inače morali obavljati uposlenici organa općine, ili lica koja bi bila angažirana po osnovu ugovora o djelu (a to je skuplja varijanta).
        Korištenje volontera u ovakve svrhe, kada nije ispunjen uslov iz člana 28. Zakona o radu, ni po čemu se ne razlikuje od situacije u kojoj bi npr. Općina kao organizator volontiranja angažirala (tj. ISKORIŠTAVALA u smislu odredbe člana 10. zakona o volontiranju) volontera dipl.pravnika, ekonomistu ili inžinjera na poslovima krečenja službenih prostorija, cijepanjem drva i sl..
        ..a onda sve to pravdala članom 28. Zakona o radu.
        Hvala Vam na uloženom trudu i odvojenom vremenu, ali nije to to…
        ;)

        • Sanela

          Jasno je meni o čemu Vi govorite, međutim, opštine su opštine :), one nisu predmet kontrola kao drugi pravni subjekti i zbog toga se masovno volonteri angažuju za sve i svašta. Ja samo to nisam htjela napisati, ali eto, kad ste Vi, onda da i ja ponovim. Slažem se ja sa Vama u potpunosti, radi se o zloupotrebi pozicije i krivoj primjeni samog koncepta volontiranja generalno …

  10. postovanje,
    Zanima me da li ja kao student (redovan) mogu da potpisem ugovor o djelu na mjesec dana, s obzirom da sam dobila ponudu za obavljanje odredjenih poslova u jednom preduzecu.
    Koje dokumente ja trebam dostaviti njima za potpisivanje spomenutog ugovora?
    LP

    • Sanela

      Možete potpisati Ugovor o djelu, a potrebni podaci su salo Vaši lični podaci (adresa stanovanja, ime i prezime, CIPS) i uslov je da imate otvoren tekući račun na koji bi Vam se isplatila naknada po osnovu Ugovora o djelu.

  11. Poštovanje, molim Vas da mi odgovorite na upit,naime radi se o autoškoli koja u radnom odnosu ima dva instruktora. Da li autoškola ima pravo da napravi ugovor o djelu sa inžinjerom saobraćaja za teoretski dio nastave koji se obavlja po potrebi kad ima kandidata? U Pravilnikun o osposobljavanju vozača motornih vozila (Sl.Glasnik BiH br.46/12) o ispunjenosti uvjeta za tad autoškole propisane člankom 20. Točka f,inžin jer se može angažovati u stalni radni odnos ili na drugi način regulisano zakonom, pa Vas molim da mi objasnite koji je to drugi način. Unaprijed zahvaljujem.

    • Sanela

      Po ovome što ste napisali, auto-škola ima pravo, povremeno, za konkretan posao (teoretski dio nastave) da angažuje po Ugovoru o djelu.
      To se može podvesti pod ovo što ste naveli iz Pravilnika o osposobljavanju vozača motornih vozila (Sl.Glasnik BiH br.46/12) o ispunjenosti uvjeta za rad autoškole “… ili na drugi način regulisano Zakonom”. Trećeg načina nema.

  12. Branko Ćupović

    Poštovana,
    Jesu li ugovor o djelu i ugovor o autorskom djelu isti pojam ili su to dva odvojena instituta? U Zakonu o obligacijama nisam mogao da nađem ugovor o autorskom djelu.

    Prema čl. 34. Zakona o radu RS povremeni i privremeni poslovi mogu trajati ukupno 60 dana u toku godine. Jesu li to kalendarski dani i da li ovi poslovi imaju karakter ugovora o djelu?

    Prema čl. 193 radnog teksta Zakona o radu RS povremeni i privremeni poslovi mogu iznositi 120 radnih dana u kalendarskoj godini a u čl. 195 se govori o ugovoru o djelu. Je li to isto.

    Unaprijed se zahvaljujem i molim hitan odgovor.

    S poštovanjem,
    Branko Ćupović

    • Sanela

      Poštovani Branko, Ugovor o djelu je obligacioni odnos (regulisan Zakonom o obligacionim odnosima), a ugovor o autorskom djelu je regulisan Zakonom o autorskim i srodnim pravima – http://www.sqn.ba/images/upload/static/ZASP%20BiH-10.pdf je posebno regulisao ovu vrstu ugovora.
      60 dana su kalendarski dani, tj. uključuju SVE dane. Privremeni i povremeni poslovi nemaju karakter Ugovora o djelu jer su: regulisani različitim propisima i privremeni i povremeni poslovi se obavljaju u prostorijama naručioca posla, a ugovor o djelu neovisno (najčešće na terenu ili u sjedištu izvršioca). To su samo neke karakteristike i različitosti.
      Radni tekst Zakona o radu nemam, pa ne mogu govoriti o njemu, ali jedan dio mogu (opet) reći – Ugovor o privremenim i povremenim poslovima i Ugovor o radu su dvije različite kategorije.

  13. Poštovana autorice,molim Vas ako ste u prilici da mi obajsnite da li ja,kao angažovana po ugovoru o djlu u nekoj instituciji,mogu od iste traziti izdavanje uvjerenja kao dokaza radnom iskustvu(naglasak radnom iskustvu,a ne radnom stazu), u cilju iskoristavanja istog prilikom zaposljavanja ili iskorištavanja drugih prava po osnovu radnog iskustava.

    Unaprijed hvala,

    • Sanela

      Vama može institucija, tj. onaj ko Vas je angažovao po osnovu Ugovora o djelu izdati Uvjerenje da ste “obavljali određene poslove po tom osnovu”.
      Tu ne postoji zabrana, ni u kakvom smislu. Naravno, kako i kažete, tu se ne radi o radnom stažu (jer niste imali zasnovan radni odnos), već o nekoj vrsti radnog iskustva, jer ste obavljali određeni posao u okviru navedenog angažmana. To Vam svakako može koristiti prilikom zaposlenja.

    • Poštovanje.

      Interesujem me u vezi s ovim, dakle radnim iskustvom. Kada zasnujem ugovor o djelu i radim npr. 2 godine , da li ja imam pravo na polaganje pravosudnog ispita jer mi je za isti potrebno 2 rada na poslovima pravnika? Iz ovog predhodno odgovorenog mislim da imam . Hvala unaprijed. Pozdrav Admir.

      • Sanela

        Na žalost, ne poznajem tu oblast u smislu uslova za pravosudni. Ono što mogu reći jeste da angažman po Ugovoru o djelu ne znači radni odnos, ako Vam je radni odnos uslov. Za sticanje nekih zvanja je moguće imati i status volontera, Ugovora o djelu i sl. Moraćete to provjeriti u instituciji gdje se polaže pravosudni ispit.

  14. Poštovana,

    Već dugo godina sam stalni zaposlenik u određenoj firmi. Međutim, pored toga, prethodnu godinu dana bio sam angažovan na nekoliko poslova, od strane druge firme, putem ugovora o djelu. U samom ugovoru stoji da se firma obavezala da će platiti sve poreze i doprinose, a iznos koji je meni isplaćen je neto iznos.

    Interesuje me da li postoji način na koji mogu provjeriti da li je ta firma izvšila uplatu poreza kako što se obavezala ugovorom? Da li od njih trebam dobiti ikakvu potvrdu o tim uplatama poreza (oni tvrde da su sve uplatili ali nisam dobio nikakvu potvrdu do sada, februar 2014), te da li ja sa svoje strane moram izvršiti ikakvu godišnju prijavu poreza na tu dobit?

    Hvala unaprijed i lijep pozdrav.

    • Sanela

      Da, postoji. Firme koje su Vas angažovale kao saradnika po Ugovoru o djelu su u obavezi da Vam do kraja februara izdaju obavijest (nema propisane forme) u kojem će navesti koliko su Vam isplatili neto naknade (na tekući račun), zatim koliko su po osnovu Vašeg angažmana platili poreza na dohodak i doprinosa.
      To je njihova obaveza, ali i Vaša jeste da predate Godišnju prijavu poreza na dohodak do kraja marta, jer ste primali dohodak iz dva ili više različitih izvora (kao zaposlenik – plaću i kao saradnik – naknade po osnovu Ugovora o djelu).
      Mojje savjet da insistirate na obavještenju.

      • Hvala, puno ste mi pomogli, jer su mi mnogi ljudi davali neodređene i oprečne savjete.

        Lijep pozdrav

      • Poštovana,
        Molim Vas, ako ste u prilici, da li možete objasniti još jedan detalj. Ukoliko se ispostavi da firma (Naručioc) nije platila porez kao što se obavezala u Ugovoru o djelu, da li onda taj dug snosi radnik (Izvršilac) posla, odnosno da li sam ja dužan uz Godišnju prijavu poreza izvršiti i plaćanje tog poreza?

        Preciznije, ukoliko je naručioc prekršio ugovor, da li Poreska uprava pokreće pravni postupak protiv njega ili sam ja kao izvršilac dužan izmirite troškove poreza, te zatim pravnim putem tražiti od naručioca naknadu?

        Unaprijed hvala.

        • Sanela

          Da, upravo tako. Ako naručilac posla (ipak) nije platio porez na dohodak za Vas Vi ćete to biti dužni platiti po Godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Sama “matematika” prijave će Vas dovesti do tog rezultata. Vi imate pravo da putem suda tražite naknadu, jer je platac bio naručilac, bez obzira što ste Vi porezni obveznik.

  15. Poštovanje,
    Molim Vas za pomoć. Brat ima registrovan obrt kao dopunska djelatnost. Početkom mjeseca je dobio otkaz. Interesuje me sljedeće. Da li može registrovani obrt prenijeti na mene ili da li postoji neko drugo rješenje da se obrt ne zatvara.

    Hvala unaprijed na odgovoru.

    • Sanela

      Postoji mogućnosti prenosa obrta usljed smanjene poslovne sposobnosti ranijeg vlasnika, kao i mogućnost prodaje obrta.
      Sve druge “opcije” su klasično zatvaranje obrta čiji je vlasnik Vaš brat i otvaranje novog (u stvari istog) obrta čiji bi vlasnik bili Vi.
      Pokušajte uraditi u nekoj od naprijed navedenih varijanti, jer se one rade bez zatvaranja.

  16. Poštovana,

    da li se može sa istim zaposlenikom na neodređeno vrijeme sklopiti i ugovor o djelu u cilju povećanja njegovih primanjai Npr. plaća je 1000 KM, prijavljen na 1000KM – max. topli obrok a ugovor o djelu bi se sklopio na 300 KM. Koliki bi bili porezi na tih 300 KM i koliko dugo možemo obnavljati ugovor o djelu. U pitanju je izrada studije izvodljivosti projekata. Molim Vas za što hitniji odgovor.

    S poštovanjem.

    • Sanela

      Teško i skoro nikako. Zaposleniku se može po Ugovoru o djelu isplatiti naknada za posao koji, na primjer, iskrsne i nije redovan, i koji nije predviđen u zaposlenikovom Ugovoru o radu. Svi poslovi koji bi se na bilo koji način, direktno ili indirektno, mogli “vezati” za radnomjesto i ugovorene poslove za zaposlenika, koliko god da serijetko dešavaju, predstavljaju platu koja je oporeziva u cjelosti.
      Sa ovakvim “aranžmanima” treba biti posebno oprezan.

  17. Postovana, po navedenom procentu na ugovor o djelu npr.420,00 km poreza se plati 88,20 km.
    Mene zanima da li fizicko lice koje je angazovano po ovakvom angazmanu ima neku naknadu neoporezovanu,pravo na topli obrok i sl.?

    hvala unaprijed

    • Sanela

      Imate na stranici kalkulatore oporezivanja naknada po osnovu Ugovora o djelu.
      Fizičkom licu koje se angažuje na ovakav način se može isplatiti još neka naknada, ali je i ona oporeziva kao i naknada po osnovu Ugovora o djelu, znači ima istu “sudbinu”. Inače, toli obrok, dnevnice i sl. su naknade koje proizilaze iz radnog odnosa, pa se stoga ne mogu kao neoporezive (kao što se čini zaposlenicima) isplaćivati i fizičkim licima koja se angažuju po osnovu Ugovora o djelu(jer to nije radni odnos).

  18. Poštovana,
    prije svega želim da Vam se zahvalim na informacijama i detaljnim pojašnjenjima koja ste naveli u tekstu iznad.
    Zaposlen sam na poslovima evidentiranja i obračuna angažovanih lica po osnovu ugovora o djelu u šumsko-privrednom društvu. Prijem i potpisivanje ugovora o djelu sa angažovanim licima se vrši na nivou naših poslovnih jedinica koje su dislocirane na nekoliko gradova kantona. Na godišnjem nivou izdvajamo značajna finansijska sredstva po ovom osnovu (oko 800.000,00 KM u bruto iznosu), obzirom da po ovom osnovu angažujemo lica na pošumljavanju, doznaci stabala za sječu, taksaciji (snimanju šumskog fonda), gašenju požara i sl… Uočeno je nekoliko nedoumica u vezi kojih bih molio za Vaš stav:
    1. pojedina lica su angažovana na ovim poslovima većinu godine ili tokom cijele godine (dnevnica za
    njihov angažman je određena normom na 18,00 KM u neto iznosu, tako da isti mogu zaraditi i do
    4.000,00 KM u neto iznosu godišnje) – da li je moguć ugovor o djelu na ovoliki period?
    2. jedan dio angažovanih lica (istina manji broj, ali se pojavljuju takvi slučajevi) ima potpisane ugovore
    o djelu po dva osnova, te u toku mjeseca ostvaruju prava po oba osnova, npr. pošumljavanje i
    gašenje požara – da li je moguće potpisati od strane jednog lica više ugovora o djelu istovremeno?
    3. u evidencijama se susrećemo sa činjenicom da su angažovana lica po ugovoru o djelu članovi
    porodica naših redovnih uposlenika koji imaju ugovore na neodređeno ili određeno vrijeme. Ta lica
    koja su angažovana po ugovoru o djelu su prijavljena kao izdržavana lica kod naših redovnih
    uposlenika te naši uposlenici po osnovu toga imaju pravo na poresku olakšicu na lični dohodak.
    Angažovani članovi porodice ostvaruju preko 300,00 KM neto u mjesečnom iznosu – da li je
    moguće istovremeno koristiti pravo na poresku olakšicu a da pri tome članovi porodice na koje
    ostvarujete pravo na olakšicu rade po ugovoru o djelu?
    4. dešava se da pošumljavanje rade učenici srednjih i osnovnih škola, za čiji rad sklopimo ugovore o
    djelu sa jednim licem (direktorom, profesorom ili nastavnikom). Isplatu novčanih sredstava i
    obračun evidentiramo na lice sa kojim je sklopljen ugovor o djelu – da li je moguće sklapati
    ugovore o djelu i ostvarivati prava od istog u ime grupe?

    Unaprijed zahvalan.

    • Sanela

      Po pravilu, ukoliko se lice ili lica angažuju na poslovima za koja u internim aktima definisana kao radna mjesta, ne može se potpisivati Ugovor o djelu.
      I ako ne postoji takva odredba u internom aktu, onda se može postaviti pitanje kontinuiteta takvih poslova. Ako postoji kontinuitet, onda postoji i potreba za angažovanjem poutem radnog odnosa, a ne putem Ugovora o djelu.
      Za drugo pitanje je isti odgovor. Sa još većim naglaskom ako se rade dva ili više poslova (mada je to moguće, ali nikako u kontinuitetu).
      Što se tiče trećeg pitanja – teško. Dobijanjem oporezive naknade ili samo naknade koja je veća od 300 KM mjesečno, ta lica više ne mogu imati status izdržavanog člana. Morate biti jako pažljivi sa uvim.
      Što se tiče angažmana učenika, moguće je da se potpiše ugovor o djelu sa jednim licem (direktorom, profesorom ili nastavnikom), s tim da se navede i definiše da je on predstavnik grupe i da ima odobrenje iste, tj. roditelja.

  19. Poštovana

    Prvenstveno želim da vam se zahvalim što ste omogućili nama „običnim“ građanima koji nismo pretplatnici stručnih „listova“ (jer to nismo u mogućnosti) da vam postavimo određena pitanja i dobijemo stručan i dobronamjeran odgovor na postavljeni upit.
    Prije nego postavim pitanje upoznaću vas o kakvoj je instituciji rijeć a na koju se odnosi konkretan problem.
    Naime, radi se o udruženju građana koje štiti interese jedne socijalno ugrožene grupacije stanovništva. Prema Statutu ovog udruženja predsjednik se bira na mandat od 4.godine. Ove godine,na mandat od 4 godine, za predsejdnika je izabrano lice koje je korisnik PIO penzije te obzirom na to nismo u mogućnosti s istim zaključiti ugovor o radu.
    Naša normativno pravna akta nisu preciznije formulisala kako riješiti pitanje statusa predsjednika penzionera koji je izabran na 4.godine, koji je zastupnik, potpisnik, predstavnik i aktivno angažovan u sjedništu Udruženja sa punim radnim vremenom.
    Upitno je da li je ugovor o djelu najadekvatniji način angažiranja kao i isplate naknade predsjednika, budući da je predsjednik izabrano lice na 4.godine.
    Obzirom da se ugovorom o djelu vrši privremen i za određeni posao angažman određenog lica, zamolila bih vas da pomognete našem udruženju i posavjetujete nas kakav ugovor možemo potpisati ili na kakav način da riješimo angažnam našeg novog predsjednika a koji je po našem Statutu i šef stručne službe u kojoj imamo dva stalno zaposlena lica. Predsjednik je svaki dan u sjedištu udruženja s punim radnim vremenom, ima veliku odgovornost, zastupnik je udruženja i td….
    Kojim vidom ugovora da riješimo pitanje angažmana našeg predsjednika na period od 4 godine i na koji način da vršimo isplatu mjesečne naknade za istog.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem.

    • Sanela

      Hvala i Vama na praćenju stranice.
      U praksi sam nailazila da se u takvim slučajevima u U.G. lica koja su u penziji uglavnom angažuju putem Ugovora o djelu, jer drugog načina nema.
      Postoji mogućnost da se izvrši prijava u radni odnos, iako je penzioner, ali je bitno da li se radi o punoj, prijevremenoj ili invalidskoj penziji.
      Ako se radi o punoj penziji, može se prijaviti u radni odnos, mada smatram da ne bi ste napravili grešku ni kada bi ste ga angažovali po osnovu Ugovora o djelu.

      • Poštovana Sanela, hvala vam mnogo na Vašem odgovoru. Mnogo ste nam pomogli.

        • Poštovanje,

          Pitanje vezano za trajanje ugovora o djelu i njegovo ponavljanje, vi ste to odgovorili prije, da ne postoji vremenska ograničenost za ugovor o djelu.
          A naš kljigovođa kaže da ugovor o djelu može da traje samo 60 dana u jednoj kalendarskoj godini , pami to nije jasno?
          Lp

          • Sanela

            Ugovor o djelu je definisan Zakonom o obligacionim odnosima i nije vremenski ograničen. Jedan od osnovnih uslova jeste da to djelo ima KARAKTER ZAOKRUŽENE CJELINE.
            Sa druge strane, Ugovor o privremenim i povremenim poslovima je uređen Zakonom o radu i vremenski je ograničen na 60 dana.
            Očigledno se miješaju instituti Ugovora o djelu i Ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

  20. Postovana, molim Vas da mi odgovorite na slijedece :

    Da li osoba koja je zaposlena na puno radno vrijeme u jednoj firmi moze potpisati Ugovor o djelu ili Ugovor o privremenim i povremenim poslovima sa drugom firmom za slijedece poslove:
    1. obracun placa, poreza doprinosa i izrada specifikacija,
    2. priprema podataka za finansijske izvjestaje koje obradjuje i potpisuje agencija za racunovodstvo.

    napominjem da navedeni poslovi ne zahtjevaju angazman osobe duze od 1 do 2 dana u toku mjeseca.

    Unaprijed hvala.

    • Sanela

      S obzirom da se radi o poslovima koji imaju karakter kontinuiteta (kažete 1 – 2 dana u toku mjeseca i vjerovatno tako stalno…) bojim se da u slučaju inspekcijskih kontrola (ako inspektori “nađu” to lice da radi te poslove) neće to prihvatiti kao zakonski regularan angažman. Osnovni poblem je kontinuitet poslova, pa i karakter (računovodstvena agenacija je u pitanju).

  21. Student( Volonter(

    Poštovana

    Prije svega citajuci ove komentare zaista želim da vam uputim sve pohvale i da vas upitam sljedece:
    1. Sa prijateljima sam pokrenuo jendu nvo organizaiciju i dobili smo jedan projekat i radi se o sljedecem. Kao kordinator osoba ima pravo na bruto iznos 1000 KM a jos nekoliko osoba ima pravo na honorare u bruto iznosu 70 KM, zanima me s obzirom da se radi o nevladinoj organizaciji a to cemo morati raditi po ugovoru o djelu na koji naicn cemo to raditi, odnosno koje poreze moramo placati i kako to uraditi = Hvala unaprijed

  22. Student( Volonter(

    Hvala vam puno i jos jedn pitanje:

    S obzirom da smo tek poceli mozete li nam dati savjet sta nam je kao udruzenjz potrebno da imamo kod sebe a u pogledu pracenja finansija, pravvdanja sredstava i slicno, koji obrasci i knjige da vodimo,?

    • Sanela

      Pitanje zahtjeva opširan odgovor :-)
      Vi morate imati računovođu koji će Vam sve to raditi i koji će Vam pojasniti Vaše obaveze u smislu vođenja evidencija, plaćanja poreza i sl.

  23. Postovana,

    radim u jednoj firmi koja Sistematizacijom radnih mjesta nije predvidjela radno mjesto čistačice.
    Da li se može napraviti Ugovor o djelu za čišćenje prostorija firme pocev od narednog mjeseca (april) pa sve do kraja tekuce 2014. godine. Nakon toga da se produzi anexom ugovora.

    Hvala Vam puno na odgovoru!

    • Sanela

      Možete Vi potpisati Ugovor o djelu, međutim, uzimajući u obzir da se radi o kontinuitetu u radu (pretpostavljam da će čistaćica dolaziti i raditi svaki dan, svaki drugi ili treći dan u sedmici i tako sve do kraja 2014. godine) inspekcija rada će Vam sigurno zahtijevati prijem iste u radni odnos i korigovanje internog akta. Ovo govorim iz iskustva :-)

  24. draga Sanela,
    1. kao što sam i pretpostavljala poslodavac nedozvoljava da pošaljem mejlom pravilniik o formiranju cijena, ali ja sam doslovce prepisala član koji mene zanima i on glasi ovako:
    “na nabavnu cijenu iz koje je isključen ulazni PDV zaračunava se utrđena marža prema odrdbama ovog pravilnika , te dobijemi VPC bez PDV” .
    2.Poslodavac je položio pri registraciji 2000,00 KM i to sam knjižila na 3020 kontu, sada on ta sredstva troši i ja knjižim na konta na koja se trošak odnosi. Kakva je situacija dalje na kontu 3020 , je li i dalje tu ostaju te 2000,00 KM
    izvinite što Vam ovo pišem u nedjelju, Vi kada Vam vrijeme dozvoli meni odgovorite.
    Hvala puno Sanela,puni ste razumijevanja za sve nas .

    • Sanela

      Možete tako formulisati strukturu cijene, tj. način formiranja cijene, samo neka se “pazi” tog dijela “zaračunava se utvrđena marža prema odredbama ovog pravilnika”. Je li i kako je utvrđena marža? Ako nije, bolje da se samo napiše “zaračunava se marža”.
      Što se tiče drugogo pitanja, 2.000 KM osnivačkog kapitala stoji na k-tu 302 bez obzira što se troši.

  25. Poštovana,
    Angažujemo nerezidenta po Ugovoru o djelu za našu NVO. Na koji način ga možemo isplatiti (gotovi novac ili na njegov račun u inostranstvu ili možda nešto treće?). Kako se pravda činjenica da je novac isplaćen nerezidentu? Da li je dovoljan njegov potpis na Ugovoru o djelu ili su potrebni dodatni dokumenti?

    Unaprijed hvala!

    • Sanela

      Sa nerezidentom ste u obavezi potpisati odgovarajući Ugovor (o djelu, ili o sutorskom djelu, npr.) kojim definišete prirodu posla.
      Novac ne možete isplatiti u gotovini jer se radi o oporezivoj naknadi, koja mora ići na tekući račun. Nije bitno što se radi o računu u banci u inostranstvu.

  26. Postovana,

    imam sledeci problem…u Bilansu stanja imam gresku koja je vezana za kapital a ni u AFIP-u to neznaju da mi rijese..naime radi se o tome da mi je stavka Upisani a neuplaceni kapital AOP 109 veca od ostalih stavki u kapitalu ( nerasporedena dibit i dionicki kapital )…. i kada se to izracune kapital mi ispada u minusu jer je formula takva da se oduzima AOP 109 …..kako bih to izbjegla ja sam stavila AOP 109 u minusu i onda je sve OK tj stvarno stanje ali u BS ne smije se unositi negativan iznos
    sta da radim?

    • Sanela

      Vaša situacija je malo neobična. Obično se ovakvi slučajevi pojavljuju kada je gubitak veći
      od ukupnog kapitala, pa se razlika unosi u AOP 064 u Aktivi.
      Ja bi na AOP 109 unijela toliki iznos da mi kapital bude 0 KM, a razliku (koliko Vam, u stvari, i ide u minus) bi iskazala u Aktivi na AOP 062 (privremeno) i to bi pojasnila u Zabilješkama uz finansijske izvještaje. Jeste neobično rješenje, ali drugačije ne vidim jer to kako ste uradili nije u redu.

  27. Poštovana,
    interesuje me koje obaveze u vezi placanja doprinosa i poreza ima poslodavac koji sklopi Ugovor o privremenim o povremenim poslovima !?!?

    • Sanela

      Obzirom da aktuelnim Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit nije decidno propisan porezni tretman Ugovora o privremenim i privremenim poslovima (koji kao institut postoje u Zakonu o radu), stajalište Porezne uprave jeste da se oporezuju sa punim doprinosima, tj. da se tretiraju kao plaća. Preporučujem Vam da postavite upit Poreznoj upravi po tom pitanju.

  28. Đorđe Lazić

    Poštovana g. Sanela,

    Kao prvo ne mogu a da ne pohvalim sve ove Vaše komentare. Zaista su na visokom stručnom nivou, ali istovremeno i veoma jasni i razmljivi i za nas kojima ova problematika nije bliska. Hvala Vam puno zbog Vašeg truda.

    A sada maje pitanje.

    Živim u Republici Srpskoj i ostvario sam pravo na punu starosnu penziju (40 godina penzijskog staža), te sam otpočeo primati tu penziju. Od tih mojih 40 godina penzijskog staža 10 godina je penzijski staž ostvaren u Republici Hrvatskoj, a 30 godina u BiH. Kako nemam 65 godina starosti primam samo srazmjerni dio penzije iz BiH, a što u praktičnom znači da moja penzijska primanja iznose oko 75 % od pune penzije koju bih trebao primati za 40 godina staža.
    Zanima me da li postoji zakonit način da ja u jednoj auto-školi povremeno budem angažovan kao instruktor vožnje kada se pojavi veći broj zainteresovanih kandidata koje ne mogu “obraditi” postojeća dva instruktora. Po mojoj procjeni to angažovanje bi godišnje moglo iznositi 200 do 300 sati efektivnog rada. Ja ne želim nikakav angažman koji bi podrazumijevao prekidanje primanja postojeće penzije. S druge strane vlasnik auto-škole bi bio voljan da plati sve pripadajuće poreze i doprinose na naknade koje bi meni isplaćivao u slučaju eventualnog moga angažovanja.
    Možete li mi pojasnitii (ako ste razumjeli suštinu pitanja) postoji li zakonska mogućnost (i ako postoji, koji je to način) da me kao penzionera predmetna auto-škola angažuje povremeno u onim vremenskim periodima kada joj se pojavi više kandidata nego što ih mogu stalno zaposleni instruktori “odraditi”. Ponovo naglašavam plaćanje obaveza (porezi, doprinosi) nisu sporni, to bi se uredno platilo.

    Bio bih Vam jako zahvalan na odgovoru i stručnom savjetu, odnosno na pomoći u rješavanju ovog pitanja.

    Takođe bih Vam bio jako zahvalan ako biste mi odgovorili u što kraćem roku.

    Srdačno Vas pozdravljam !

    • Sanela

      Poštovani, nema smetnje da Vas angažuju, iako ste penzioner. Vaš angažman može biti radni odnos (bez obzira što ste penzioner) ili po Ugovoru o djelu.
      Ukoliko se odlučite na angažman radnog odnosa, radi se o”klasičnom” radnom odnosu pri čemu se plaćaju svi doprinosi i Vama isplaćuje plaća.
      Ako se, pak, odlučite za Ugovor o radu, auto – škola mora voditi računa da Vas ne angažuje na poslovima i zadacima za koje su potrebna radna mjesta.
      S obzirom da pišete da bi Vas angažovali na radnom mjestu “instruktor vožnje” smatram da je ispravniji angažman radnog odnosa (iako znam da je takav angažman “skuplji” za poslodavca).

  29. Đorđe Lazić

    Hvala Vam puno na trudu, ljubaznosti i odgovoru ! Zaista ste vrlo ljubazni, što se danas i ne susreće baš tako često.
    Što se tiče pitanja koga sam Vam postavio već sam ga uspio razjasniti. Pronašao sam Odluku Ustavnog suda RS koji je razmatrao tu problematiku i o njoj se odredio. U konačnici sve je tako kako ste i Vi objasnili.

    Još jednom puno Vam hvala, prvenstveno na Vašoj dobroti ! Želim Vam puno sreće u životu.

  30. Poštovana gospođo Sanela,

    trenutno imamo situaciju da smo sklopili Ugovor o djelu sa osobom koja ima dozvolu boravka izdatu od nadležnih institucija u BiH i boravište u FBiH, međutim tokom trajanja ugovora će joj isteći dozvola boravka, a ta je osoba neće produžiti. Ono što predstavlja problem je da isplata naknade za ovaj Ugovor o djelu ide u dvije rate. Jedna rata bi bila dok je osoba rezident FBiH, a druga kad postane nerezident. Da li je ovakav tretman moguć u okvirima jednog ugovora o djelu, dakle za prvu uplatu bi predali AUG a za drugu PDN, odnosno jednim ugovorom bi bila obuhvaćena dva statusa.

    Hvala unaprijed na trudu i srdačan pozdrav!

    • Sanela

      Poštovana, bez obzira na dozvolu boravka, status rezidenta se stiče kada fizičko lice boravi više od 183 dana na teritoriji FBiH.
      Znači, ako to fizičko lice više od 183 dana provede na teritoriji FBiH dobija status rezidenta i tada obračunavate sve što je navedeno u obrascu AUG-1032. Ako se radi o periodu do 183 dana, onda ima status nerezidenta i obračunavate samo porez na dohodak 10% i predajete obrazac PDN.
      Član 2 stav 4 Zakona o porezu na dohodak je propisao da: “Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.”

  31. Poštovana,

    Već nekoliko mjeseci sam Ugovorom o djelu angažovan u jednoj privatnoj kompaniji kao ispomoć. Nedavno su u kompaniji obavješteni da ne mogu više raditi sa tim ugovorom. Predložio sam im (pošto nemam radnog iskustva) da radim volonterski tj. da me prime na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa.

    Čitao sam Zakon o radu, tražio informacije po netu i u Službi za zapošljavanje, ali nisam dobio potpun odgovor.

    Oni kao poslodavac treba da dobiju odobrenje od Ministarstva pravde za angažovanje volontera? Šta treba da sadrži zahtjev koji oni šalju i koji su uslovi da dobiju odobrenje?

    Unaprijed se zahvaljujem.

    Lijep pozdrav.

    • Sanela

      Zakon o volontiranju u FBiH možete naći na ovom linku http://www.asubih.ba/wp-content/uploads/2013/03/1.zakon-o-volontiranju-fbih.pdf
      Obratite pažnju na član 25. koji je propisao obaveze organizatora volontiranja, a između ostalog i prijaviti volontera Ministarstvu pravde ili instituciji za evidentiranje volontiranja i odjaviti ga u slučaju prijevremenog raskida ugovora.
      U članu 26. propisana je akreditacija organizatora volontiranja, tj. uslovi koje treba da ispuni organizator volontiranja da bi uopće mogao da angažuje volontera.
      Ja ne znam kako je registrovan Vaš poslodavac, ali postoje ograničenja propisana navedenim Zakonom, navedena u članu 6.:
      (1) Volontiranje u Federaciji BiH organizira organizator volontiranja.
      (2) Organizator dugoročnog volontiranja može biti isključivo:
      a) Organ uprave, upravna organizacija, organ izvršne vlasti, organ zakonodavne vlasti, ombudsmen, organ sudske vlasti, tužilaštvo, pravobranilaštvo, ustanova za izvršenje krivičnih sankcija, zatvor i organ za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine,
      b) javna ustanova,
      c) pravno lice registrirano u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije BiH ili Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.
      (3) Organizator volontiranja mora biti akreditiran od Ministarstva pravde za organiziranje dugoročnog volontiranja.
      To je što se tiče Zakona o volontiranju. Volontiranje se još pominje i u Zakonu o radu, član 28., koji je propisao sljedeće:
      Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja,
      poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
      Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku
      od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano
      trajanje osposobljavanja prema Zakonu, za određeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog člana računa se u
      pripravnički staž i radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita.
      Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica. Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne
      bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volontera.
      Na izvjestan način dolazi do kolizije između ova dva Zakona.
      Nadam se da sam dala dovoljno informacija :-)
      Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor
      između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
      [is_logged_in]

  32. Poštovana Sanela,
    Molila bih Vas da mi odgovorite na slijedeće pitanje:
    Certificirani sam računovođa i uskoro ću u penziju.Međutim, ja nisam osoba koja bih sjedila u kući a da ništa ne radim.Zet mi ima firmu d.o.o.u kojoj je između ostalog registrovano i vođenje knjigovodstva.Sin mi ima završenu onu školu koju je vodila firma AN-NUR čijom diplomom se može otvoriti agencija za knjigovodstvo.Međutim ,mi ne bismo otvarali agenciju,nego bih preko zetove firme vodili knjigovodstvo.Kako ja kao penzioner mogu tu da radim?Mislila sam da sin vodi poslovne knjige i naravo bude prijavljen kao stalni uposlenik,da se ispostavljaju mjesećne fakture za vođenje knjigovodstva,a ja na kraju godine na osnovu ugovora o djelu vršim izradu završnog računa.Da li je to zakonski moguće.
    Unaprijed Vam hvala na odgovoru.
    LP

    • Sanela

      Poštovana,
      Mislim da nema smetnji da se tako organizujete, premda se veoma često bespotrebno komplicira način obavljanja knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova. S obzirom da bi Vaš sin, sa odgovarajućom stručnom spremom, u toku godine vodio poslovne knjige, tj. radio knjigovodstvene poslove, Vi možete samo na koncu godine da, po osnovu Ugovora o djelu, pregledate, iskontrolišete i zaključite poslovne knjige, i uradite završni obračun. U ovoj varijanti ja zaista ne vidim smetnju da se tako organizujete, ni sa aspekta Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH.

  33. Poštovana Sanela,
    - da li osoba koja je penzioner (korisnik invalidske penzije) moze biti angazovana po projektnim aktivnostima kao vozac u NVO-u po osnovu ugovora o djelu. Projektne aktivnosti traju godinu dana, a njegov angazman bi se odnosio na prevozenje osoblja tima na teren dva puta sedmicno?
    Zahvaljujem unaprijed.

    • Sanela

      Teško :-)
      Razlog je invalidska penzija koja Vam može postati upitna ukoliko nadležni u Poreznoj upravi, PIU i dr.institucijama saznaju da ste angažovani, tj. da možete raditi po Ugovoru o djelu. Hoću da kažem – Vi to možete raditi, ali je rizično u smislu da izgubite invalidsku penziju.

      • Da, poznato mi je da bi izgubio pravo na invalidsku penziju ukoliko bi zasnovao radni odnos i to najduze do navrsetka 40 godina staza ili 65 starosti (član 114.Zakona o PIO FBiH), i bas zbog toga i pitam, ako vec nije moguc radni odnos da li postoji mogucnost ugovora o djelu, a da pri tome ne izgubi status penzionera. Nisam nigdje pronasla zakonski propis koji bi uredjivao takvo pitanje, ogranicavao ga i slicno.

  34. Poštovana,
    može li se dobit vlasniku isplaćivati iz blagajne firme.. Prodajemo proizvode za gotovinu, i koliko bude para u blagajni otprilike po 2000,3000 KM da isplatimu vlasniku kao dobit…
    Imamo odluku iz prošle godine i sad je na kontu obaveza. Jel se može ovako isplaćivati??

    • Sanela

      Možete, jer je isplata iz dobiti neoporeziva. Isplate na tekući račun (uz određene izuzetke) obavezne su za oporezive naknade / isplate. Bitno je da imate Odluku uz svaku isplatu, ili jednu Odluku na osnovu koje bi sukcesivno isplaćivali dobit.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Prebaci na vrh