Početna / Novosti / Korisne informacije / Troškovi službenih putovanja
Troskovi putovanja

Troškovi službenih putovanja

Dnevnice za službeni put imaju sljedeće neoporezive iznose, u zavisnosti od zemlje u koju se putuje:

a)      Dnevnice za službeni put

Odredište

Neoporeziv iznos

DNEVNICA u Federaciji Bosne i Hercegovine

25,00 (od 08.03.2012.)

48,00 (do 08.03.2012.)

DNEVNICA u Afganistanu, Albaniji, Alžiru, Argentini, Armeniji, Azerbejdžanu, Boliviji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Čileu, Egiptu, Filipinima, Gruziji, Jamajci, Jemenu, Jordanu, Južnoafričkoj Republici, Kazahstanu, Keniji, Kirgistanu, Makedoniji, Maleziji, Pakistanu, Senegalu, Srbiji, Tadžikistanu, Tunisu, Turkmenistanu i Uzbekistanu

90,00

Bjelorusija, Estonija, Hrvatska, Indija, Indonezija, Izrael, Kina, Kolumbija, DNR Koreja, R Koreja, Kuba, Latvija, Libanon, Liberija, Libija, Mađarska, Meksiko, Moldavija, Monako, Mozambik, Panama, Peru, Poljska, Sirija, Slovačka i Slovenija

100,00

Cipar, Češka, Etiopija, Grčka, Irak, Iran, Kongo, Kuvajt, Litvanija, Portugal, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Sudan, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

110,00

Andora, Angola, Brazil, Hong Kong, Irska, Kanada, Malta, Novi Zeland, SAD, Španija, Ukrajina

120,00

Australija

125,00

Finska, Italija, Singapur

130,00

Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo V. Britanije i Sjeverne Irske

140,00

Island, Japan, Luksemburg, Švedska i Švicarska.

150,00

Norveška

160,00

Sve druge zemlje

90,00

NAPOMENA: Ako je na sl. putu obezbijeđena ishrana, dnevnica se umanjuje za 30%

a)      Ostali troškovi službenog puta 

Vrsta troška

Neoporeziv iznos

Korištenje javnog prevoza na sl. putu U visini stvarnih troškova
Naknada za korištenje vlastitog vozila 20% x cijena goriva x pređeni kilometri
Troškovi noćenja (hotelski i dr. smještaj) U visini stvarnog troška
Naknada ako noćenje nije obezbijeđeno 70% dnevnice

Propisi koji su regulisali neoporezivu visinu dnevnica za Federaciju Bosne i Hercegovine su:

  • Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za budžetske korisnike u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 50/07, 10/08, 16/09);
  • Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Službene novine FBiH“ br. 63/10 i 9/11);
  • Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12)
  • Odluka o vidini dnevnica za službeni put u inostranstvo („Službene novine FBiH“, broj 50/07)

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

200 komentari

  1. da li se dnevnica umanjuje na 30% ili za 30% ukoliko je ishrana obezbijedjena…lp.

    • Sanela

      Za 30% se umanjuje, tj. isplaćuje se 70% od iznosa dnevnice.

    • Poštovani,

      Za otvaranje računovodstvene agencije da li je uslov da bora biti zaposlen certificirani računovodja odnosno zakonski propisi za otvaranje agencije?

      Unaprijed hvala.

      • Sanela

        Za otvaranje računovodstvene agencije postupate na način koji sam kroz posljednju e-knjigu, a i više postova na blogu na stranici (to je obrt).
        Uslov nije da CR mora biti u radnom odnosu (npr. ako se agencija osniva kao dodatna djelatnost, a vlasnik koji je CR je u radnom odnosu u drugoj firmi), međutim, ako je osnovna djelatnost, potrebno je da vlasnik ili pak zaposlenik ima zvanje CR.

    • Pozdrav,

      interesuje me obracun putnog naloga u Njemacku ako se krenulo 27.05 u 11:00 iz Travnika, a zavrsava 28.05. u 23:00.

      Da li je greska ako se opbracunaju samo dvije dnevnice po 140,00 KM.

      • Sanela

        Ovako, početak putovanja je 27.05. u 11,00, a završetak 28.05. u 23,00
        27.05. – 28.05. (11,00) = 1 dnevnica
        28.05. (11,00 – 23,00 = 12 sati = 1 dnevnica (preko 12 sati provedenog na sl. putu zaposlenik ima pravo na punu dnevnicu)
        2 x 140 KM = 280 KM dnevnice

  2. Ako smo na putu proveli npr. 80 sati, a od toga u Hrvatskoj 10 sati, ostatak sa povratkom iz Austrije do BiH 70 sati, kako u tom slučaju obračunavamo dnevnice?
    Hvala unaprijed,
    lp

    • Sanela

      Po pravilu, dnevnica je obračunava u odnosu na broj sati koji je proveden u određenoj državi. U Vašem slučaju, 10 sati u Republici Hrvatskoj znači 1/2 dnevnice za Republiku Hrvatsku, a za ostatak od 70 sati obračunavate i isplaćujete dnevnicu koja se odnosi na Austriju (što je tri pune dnevnice, čini mi se).

  3. da li se pod službenim putem smatra i stručno usavršavanje zaposlenika (recimo ukoliko ga šaljete na profesionalnu edukaciju).. da li je takvom zaposleniku dozvoljeno potpisati tri putna naloga u jednom mjesecu (i pravdati troškove u svrhu korištenju privatnog vozila u *službene svrhe)..(npr. putna akontacija =200KM, pravda mi trošak 2dnevnice 50KM, i trošak prevoza 20% 2,5KM tj. 700 kilomet. x 0,5 Km = 350KM…) i tri puta u jednom mjesecu isto…hvala unaprijed..l.p

    • Sanela

      Da, i takvo putovanje se može smatrati službenim putovanjem, ukoliko je to stručno usavršavanje u interesu poslodavca (npr. edukacija sa ciljem usavršavanja vještina i znanja u vezi sa radnim mjestom zaposlenika, stručni seminari i sl. – sve što je vezano za posao i u interesu poslodavca). Dnevnicu obračuavate uobičajeno, kao što ste i naveli, 2 dnevnice x 25 KM = 50 KM + 20% x cijena goriva x pređeni kilometri (ukoliko zaposlenik koristi vlastito vozilo). Nije bitno koliko puta mjesečno se vrši isplata dnevnice po ovom osnovu. Najbitnija “stvar” u ovom pitanju jeste da je to stručno usavršavanje za koje se na teret troškova društva (poslodavca) isplaćuje dnevnica u interesu poslodavca.

  4. Postovani,
    Koji je sad iznos dnevnice neoporeziv u FBiH, 25,00 ili 48,00 KM. Kolike su obaveze na iznos plaćen preko neoporezivog iznosa. Hvala na odgovoru!

    • Sanela

      Poštovani,
      Od 08.03.2012. godine u FBiH je neoporeziv iznos 25,00 KM. Za sve isplate dnevnica preko tog iznosa plaćaju se puni doprinosi i porez na dohodak, kao da se radi o isplati plaće (tako dio dnevnice i “postaje” plaća, u porzenom smislu).

  5. Hvala na odgovoru!

  6. Postovani,

    s obzirom da sam zaposlenik americke firme sa sjedistem u Sarajevu, da li za mene vaze dnevnice od 25 KM unutar BiH, ili se primjenjuju dnevnice koje vaze na drzavnom nivou, jer je firma, registrovana na drzavnom nivou, s obzirom na predstavnistva u oba entiteta?
    Hvala

  7. Postovani,
    ukoliko ispred instucije u kojoj sam uposlena ucestvujem na medjunarodnoj konferenciji u inostranstvu i organizator te konferencije je obezbijedio avionsku kartu, a retroaktivno ce isplatiti “dnevnice” koje ustvari predstavljaju refundaciju troškova hotela i ishrane (koju ja snosim), imam li pravo na dnevnicu isplaćenu od strane institucije u kojoj sam uposlena za službeno putovanje u inostranstvu?

    Molim Vas za pravni osnov misljenja – kakvo god ono bilo.

    Unaprijed zahvalna.

    • Sanela

      Svaki zaposlenik koji ide na službeni put ima pravo na dnevnicu, čija visina zavisi od dužine službenog puta i od činjenice da li je na putu obezbijeđena ishrana.
      Dnevnica “pokriva” troškove ishrane na sl. putu, i ništa više.
      Troškovi prevoza (avionska karta) i troškovi smještaja koje je platio (ili će platiti, što je nebitno) organizator konferencije ne utiču na Vaše pravo na dnevnicu.
      Na to utiče samo činjenica da Vam je na službenom putu obezbjeđena ishrana, odnosno, da će Vam biti refundirana.
      Uvažavajući to, Vi i dalje imate pravo na dnevnicu, ali umanjenu za 30%, jer Vam je obezbijeđena (odnosno, biće refundirana) ishrana.

      Pravni osnov je Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, član 14. stav 1. tačka a), zatim UREDBI O NAKNADAMA TROŠKOVA ZA SLUŽBENA PUTOVANJA, član 7. stav 3. i propisima o radu (Opšti kolektivni ugovor).

  8. Postovani, molio bih da mi malo objasnite stupanje na snagu Zakona o visini dnevnica u FBiH. Naime u firmi za koju radim, koja posluje po zakonima FBiH, poceli su nam obracunavati iznos od 25km, vec od 01.12.2011. Desilo mi se to da sam zaduzio 03.12.2011., tri dnevnice u iznosu od po 48km, a po povratku sa puta mi je receno da su previdjeli da je od 01.12.2011. visina dnevnice 25km, tako da sam morao vratiti razliku. Citajuci vasu stranicu, primjetio sam da je visina neoporezive dnevnice u FBiH od 25km, stupila na snagu tek 08.03.2012., pa vas molim da mi ovo malo pojasnite,jer postoji mogucnost da je neko mozda ishitreno donio odluku u kompaniji za koju radim.
    HVALA

    • Sanela

      Dnevnice i njihova visina je propisana u dva podzakonska akta: Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Službene novine FBiH“ br. 63/10 i 9/11) i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12).
      Razlika je da li se radi o budžetskom korisniku ili ne. Naime, za budžetske korisnike je obavezujuća dnevnica 25 KM od 01.12.2011. (jer se oni “naslanjaju” samo na Uredbu koja se prva izmijenila), a za “privredu”, kako se žargonski kaže, nije nastupila izmjena sve dok se nije promijenio Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak. To se desilo početkom marta, pa je za “privredu”, odnosno sve obveznike koji nisu budžetski korisnici neoporezivi iznos dnevnice sa 48 KM pao na 25 KM tek od 08.03.2012. godine. Konkretno, radilo se o izmjeni člana 14. stav 1. tačka 1. Pravilnika koji se u propisivanju neoporezivog iznosa dnevnice tek tada (mart 2012.) pozvao na ranije izmjenjenu, gore navedenu Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja.
      Činjenica jeste da je bilo nedoumice i oprečnih stajališta u periodu decembar 2011. – mar 2012. u pogledu neoporezivog iznosa dnevnice u “privredi”, ali su sa objavljivanjem pomenutog Pravilnika nejasnoće otklonjene.

  9. Poštovani, da li je regulisano pravilnikom o službenim putovanjima da se kao službeni put može ‘pravdati’ (pokrivati troškovi, isplatiti dnevnice..) samo onaj koji je predviđen u zemlju u kojoj bh. firma ima partnere? Primjera radi, da li se može putovati npr. u Njemačku, te zaposleniku koji putuje isplatiti dnevnice, kako bi se ostvarili poslovni kontakti i potencijalni partneri, a da firma registrovana u FBiH zvanično nema klijente koji su iz Njemačke?
    hvala vam.

    • Sanela

      Svakako da može. Nije uslov da isplatilac dnevnice mora imati poslovnog partnera u zemlji u koju se putuje, i za šta se isplaćuju troškovi službenog puta. Da je tako, onda se postavlja pitanje kako bi uopšte (i na čiji trošak) “pronašli” novog poslovnog partnera :)

  10. Poštovani,

    poslan sam na službeni put u evropsku uniju vlastitim autom.
    Dobio sam dnevnice kako je propisano. Gorivo mi je obračunato po cijenama u Sarajevu, a morao sam sipati benzin u inostranstvu po većim cijenama. U firmi mi ne priznaju troškove cestarina, mostarina i tunela kao i parkinga koji sam morao platiti jer je bilo nem,oguće ostaviti automobil na cesti bez plaćanja parkinga što ukupno iznosi 267 konvertibilnih maraka. U firmi mi kažu da ove dodatne troškove neće da mi isplate jer nije po zakonu. Da li je to tačno. Unaprijed hvala na odgovoru i lijep pozdrav.

    • Sanela

      Ne postoji zakonsko ograničenje da Vam se izvrši isplata po osnovu plaćene cestarine, putarine, mostarine, naknade za korištenje tunela, parkinga i sl. troškova. Oni su podjednako troškovi putovanja kao i gorivo, dnevnice i sl. Takođe, naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe se treba nadoknaditi po cijeni po kojoj ste Vi plaćali gorivo (cijena x pređeni kilometri x 20%), a tu cijenu “dokazujete” računom za plaćeno gorivo, a ne po cijeni koja je prisutna na tržištu u Sarajevu.

  11. Postovana Sanela, hvala vam puno na brzom odgovoru. Molim Vas da mi kazete na koji clan zakona ili na sta da se pozovem kada budem razgovorao sa sefom racunovodstva da bi mi isplatili ove troskove, jer on kaze da je gledao u zakonu i da nema osnova, odnosno nije po zakonu da mi isplati troskove cestarina itd. Kaze da ima samo za gorivo (kako ste Vi naveli u vasem odgovoru), ali po cijenama u Sarajevu i to je sve. Unaprijed hvala, na Vasem odgovoru. S postovanjem, Amar.

    • Sanela

      Navedeno je propisano UREDBOM O NAKNADAMA TROŠKOVA ZA SLUŽBENA PUTOVANJA (“Službene novine Federacije BiH”, br. 63/10, 9/11 i 80/11), gdje se ne izuzimaju navedeni izdaci. Konkretno, radi se o članovima 16 – 18 koji regulišu ostale troškove na službenom putu.

  12. koliki je neoporezivi iznos dnevnice za putovanje u R Hrvatsku za jedan dan. Hvala.

  13. Molim vas, koliki je neoporezivi iznos sluzbene dnevnice za Hrvatsku koju je poslodaac duzan da isplati ako nije obezbijeden smjestaj i ishrana. Hvala unaprijed.

    • Sanela

      Za R Hrvatsku je neoporeziv iznos dnevnice 100 KM, a može se uvećati za 70% ako nije obezbijeđen smještaj. Ishrana je uključena u dnevnicu.

  14. Poštovana Sanela puno Vam hvala na Vašim brzim odgovorima.
    S poštovanjem,
    Amar

  15. Postovana,

    jedno, nadam se, jednostavno pitanje. Mozete li mi molim Vas objasniti na osnovu cega se napravila “skala” ovih naknada za sluzbena putovanja? Malo mi je nelogicno da za npr sluzbeno putovanje u SAD naknada iznosi 120KM a recimo za Italiju bude 130KM ili za Austriju 140KM.
    Unaprijed hvala.

    • Sanela

      :-) Vjerujete da ne znam koja je logika, ako je uopšte ima. Odluku je donijela Vlada FBiH još 2007. godine. Ovi iznos koji su navedeni predstavljaju iznose dnevnica koji se mogu isplatiti zaposleniku koji ide na sl. put bez da se plaća bilo kakav porez na tu isplatu. Međutim, preduzeće (ili druga institucija, organizacija i sl.) može isplatiti više, ali onda na razliku između većeg isplaćenog iznosa i manjeg propisanog (ovom Odlukom) plaća pune doprinose i porez na dohodak, kao da se radi o plaći. Ali, bez obzira na ovu, uslovno rečeno, slobodu u odabiru visine dnevnice, slažem se sa Vama da su iznosi nelogični, u najmanju ruku, jer će svako htjeti da isplati neoporezivi iznos dnevnice.

  16. Molim vas, koliki je neoporezivi iznos sluzbene dnevnice za Sjevernu Irsku koju je poslodaac duzan da isplati ako nije obezbijeden smjestaj i ishrana. Hvala unaprijed.

    • Sanela

      Neoporezivi iznos dnevnice za sl. putovanje u Sjevernu Irsku je 140,00 KM, sa obezbijeđenim smještajem. Ako smještaj nije obezbijeđen, dnevnica se uvećava za 70% navedenog iznosa, znači ukupno 238,00 KM. Ishrana je uključena u dnevnicu.

  17. Poštovana Sanela,
    Zanima me kolika je dnevnica za Njemačku, tj. da li je ovaj iznos od 140 KM još uvijek aktualan i u 2013.godini, te da li se poslodavac privatnik treba pridržavati ove ODLUKE
    O VISINI DNEVNICA ZA SLU@BENA PUTOVANJA ZA BUDŽETSKE KORISNIKE U FBIH„Službene novine FBiH“, br. 50/07????

    Unaprijed zahvalan!
    Pero

    • Sanela

      Odluka koju navodite, odnosno, koja je data na našoj web stranici je još uvijek važeća (do donošenja nove).
      Navedeni iznosi dnevnica, za privredu nisu obavezujući, odnosno, predstavljaju samo neoporezivi iznos dnevnice. To znači da, ako poslodavac isplati dnevnicu u visini 150 KM, na 10 KM (razlika između 150 i 140 KM) treba platiti SVE doprinose i porez na dohodak i dr. naknade, jer se tih 10 KM tada tretira kao plaća.
      Poslodavac može internom odlukom ili drugim aktom (Pravilnik i sl.) definisati i niže i više iznose dnevnica. Za više iznose dnevnica u odnosu na propisane ovom Odlukom se postupa kako sam gore navela, a za niže se jednostavno – samo isplati niži iznos dnevnice. Tu nema ograničenja, samo treba voditi računa da zaposlenik može pokriti troškove sl. puta dnevnicom.

  18. Postovana Sanela,
    Zamolicu vas za pomoc…
    Kolika je dnevnica za sluzbeno putovanje u SAD?
    Smjestaj i prevoz placeni, hrana nije.
    Unaprijed hvala,
    Lp

  19. Poštovana,
    da li ja kao vozac (dotavljac robe) mkoju razvozium po BiH a sjedište firme je u Sarajevu imam pravo na dnevnice ili je to u sklopu mog radnog mjesta. Topli obruk mi je redovno isplacivan!
    Hvala unaprijed!
    LP

    • Sanela

      Dnevnicu imate pravo potraživati ako ste bili na sl. putu. E sad je pitanje da, ako vam je to u opisu radnog mjesta (dostava robe), da li je to putovanje službeni put. Smatram da nije službeni put.
      Takođe, dnevnica i topli obrok se međusobno isključuju, pa ne možete istovremeno dobiti i jedno i drugo.

  20. Zaposlen sam u privatnoj firmi koja je registrovana u Sarajevu, a obavlja poslove za njemačku firmu. U narednom periodu trebam ići 2 mjeseca na obuku u Njemačku. Firma u Sarajevu obezbjeđuje avionsku kartu, polupansionski smještaj i u radne dane još jedan obrok u njemačkoj firmi. Poslodavac odbija isplatu dnevnice i prijeti otkazom, a prije polaska će isplatiti platu u Eurima.

    Obzirom da je plata izuzetno mala, te se njome ne može pokriti ishrana vikendom i večera radnim danima, kao ni troškovi lokolanog prevoza u Njemačkoj,interesuje me koja su moja prava? Da li poslodavac u ovom slučaju može prijetiti otkazom i na koji propis se mogu pozvati?

    • Sanela

      Koliko mogu razumjeti iz vašeg pitanja interesuje Vas vaš status i prava u smislu ovog odlaska na obuku u Njemačku.
      Za svaki službeni put zaposlenik ima pravo na dnevnicu, u iznosu prema opštim aktima. Dnevnice koje nađete na ovoj web stranici za privredu nisu obavezujuće, ali označavaju neoporezive iznose dnevnica. Dnevnica “pokriva” ishranu, a sve ostalo bi poslodavac trebao da “snosi”. U Vašem slučaju, avionska karta i smještaj su “pokriveni” od strane firme. Ukoliko je poslodavac obezbijedio ishranu (u vašem slučaju samo jedan obrok), onda se dnevnica umanjuje za 30%.
      Vi u svakom slučaju imate pravo na dnevnicu, eventualno umanjenu za 30% jer jedan obrok obezbjeđuje poslodavac.
      Što se tiče plate, ona se NE MOŽE isplatiti u EUR-ima, već samo u KM-ovima i nemam predstavu kako je poslodavac planirao to da uradi.
      Da li Vam može prijetiti otkazom? Uvijek može, ali zavisi da li opravdano ili ne, mada ne vidim razlog zašto bi. Obrazložite troškove i činjenicu da je on dužan prema Zakonu o radu i Opštem kolektivnom ugovoru da Vam nadoknadi navedene troškove. To je jedino rješenje.

  21. Postovanje,
    interesuje me da li poslodavac po zakonu moze placati dnevnice za Srbiju,Hrvatsku,Sloveniju i Crnu Goru kao ex Yu dnevnice, ili ih mora tretirati kao inostrane dnevnice i da li je obavezan po zakonu platiti prekovremeni rad.

    Hvala i lijep pozdrav!!!

    • Sanela

      S obzirom da smo sada odvojene države, navedene države se smatraju inostranstvom i poslodavac može isplaćivati dnevnice. One su taksativno i navedene u Odluci o visini ino dnevnica koju možete naći na web stranici. Prekovremeni rad je poslodavac obavezan za platiti, prema Zakonu o radu.

  22. Poštovana,

    zanima me kad se neoporezivi iznos dnevnice promijenio, konkretno za Italiju sa 126 KM na 130 KM, gore se navode propisi koji regulisu ovu oblasti, ali se ne snalazim najbolje.

    Hvala unaprijed!

    • Sanela

      Navedena dnevnica je na snazi od objave Odluke, sl. novine FBiH 50/07, znači od 2007. godine, tačnije 25.07. a stupila na snagu 26.07.2007. godine.

  23. Poštovani
    prijevoznička firma šalje svoje vozače u R.Hrvatsku.Dakle dva sata su u Bih, pa ulaze u Hrvatsku, natovare robu i ponovno se vraćaju u Bih.Npr. u 6 sati ujutro polaze iz Bih , u 8 sati dolaze u Hrvatsku i taj utovar traje do 14 sati i ponovno oko 15 sati dolaze u Bih.Kako takvu dnevnicu obračunati?

    2. ako putuju po Bih samo imaju više utovara i istovara i moraju da spavaju u kamionu, dakle smještaj nije obezbjeđen, treba li poslodavac obračunati i uvećanu dnevnicu za 70 %

    Hvala unaprijed

    • Sanela

      Dnevnicu dijelite na sate, i obračunavate je srazmjerno broju sati provedenih u određenoj zemlji. Međutim, u praksi se veoma često obračunava samo dnevnica zemlje u koju se šalju radnici (u prvom dijelu pitanja to je R. Hrvatska), što nije pravilo, već praksa :).
      Što se tiče drugog dijela pitanja, možete obračunati noćenje ukoliko ne postoji račun.
      Međutim, ukoliko se zaposlenicima koji prevoze i imaju dnevnicu, na osnovu naloga za službeni put, ne može se isplaćivati i topli obrok.

  24. Poštovani,
    Idem na službeni put u Graz, Austrija, prolazimo autobusom iz Sarajeva u petak u 11, a vraćam se u nedjelju u 5 ujutro. Poslodavac mi je isplatio jednu dnevnicu (140 km) i novac za povratnu kartu. Zanima me da li su trebale biti isplaćene dvije dnevnice, pogotovo zbog činjenice da putujem da dan koji je neradni, tj.državni praznik i na putu sam cijeli vikend?
    Unaprijed hvala!

    • Sanela

      Zavisi koliko traje putovanje. Kada se sav period sl. puta “spoji” onda ćete sračunati koliko sati, tj. dana ste bili na putu (uključujući i vikend). Tada računate dnevnicu. Npr. može biti 3 dana i 9 sati, onda imate pravo na 3,5 dnevnica. Jedna dnevnica je u slučaju da odete i vratite se unutar 24 sata.

  25. Poštovana,

    Da li se mogu isplaćivati Putni troškovi/dnevnice članovima, odnosno funkcionerima političke stranke, ako znamo da je politička stranka neprofitna organizacija i nema stalno zaposlenih. Recimo da se radi o legalno izabranom predsjedniku Opštinskog odbora političke stranke koji radi volonterski i povremeno ima službena putovanja u interesu političke stranke.

    Unaprijed hvala na odgovoru!

    • Sanela

      Možete isplaćivati putne troškove i dnevnice članovima i funkcionerima pol. stranke, ali na te isplate morate obračunati i platiti porez na dohodak 10%, doprinos PIO 6%, doprinos zdravstveno osig. 4%, opštu vodnu naknadu 0,5% i naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5%.
      Praktično isplatu tretirate kao da je izvršena po Ugovoru o djelu, iako suštinski nije.

  26. Poštovana,

    vozac sam i u opisu posla mi je da idem po robu i da istu dostavljam u BiH. Ukoliko provedem 19 sati na putu i dobijem dnevnicu od 25 KM:
    1. da li imam pravo i na placanje prekovremenih sati. ( 8 sati mi je radno vrijeme na dan )?
    2. da li je isplata dnevnice po zakonu, jer bi mi bilo isplatnije da mi se plate prekovremeni sati, a da dnevnicu ne dobijem?

    • Sanela

      Izvinjavam se što kasnim sa odgovorom.
      Vi radite na poslovima vozača – znači to vam je opis redovnog posla. S obzirom da idete na put i dobijate putni nalog (jedino tako i možete ići na put i dostavljati robu) isplaćuje Vam se dnavnica u visini neoporezive (25 KM).
      Prekovremeni rad koji Vas interesuje je regulusan Zakonom o radu koji kaže sljedeće:
      - U slučaju više sile (požar, potres, poplava) ili iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtijev poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do10 sati sedmično.
      - Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obaviještava nadležanu inspekciju rada.
      - Zaposlenik može dobrovoljno na zahtjev poslodavca raditi prekovremeno i to najviše 10 sati sedmično.
      Međutim, dnevnica i prekovremeni rad se međusobno isključuju, ali prekovremeni rad možete naplatiti / Vam poslodavac isplatiti sam pod naprijed navedenim uslovima. Koliko mogu da zaključim, na Vašem poslodavcu je odluka da li će Vaš rad preko 8 sati tretirati kao prekovremeni rad ili službeni put, odnosno kako je regulisano Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.

  27. Poštovana,

    U Agenciji kojoj radim (vanbudžetski korisnik, sa jednokratnim godišnjim transferima iz budžeta) često angažujemo vanjske saradnike kao predavače određenih usko specijaliziranih oblasti. Kao naknadu, Agencija predavačima isplaćuje fiksne iznose koji se obračunavaju isključivo vezano za predavanja. Obzirom da vanjski saradnici ponekad imaju predavanja u različitim gradovima, imaju iste troškove poput zaposlenika na službenom putovanju (potrebna im je naknada za troškove putovanja, ishrane, smještaja). Međutim, kako vanjski saradnici nisu zaposlenici, Agencija nije u mogućnosti da im isplaćuje ove naknade, pa često gubimo priliku za saradnju sa eminentnim sručnjacima iz drugih dijelova FBiH. Naše pitanje jeste na koji način legalno možemo saradnicima koji nisu uposlenici isplaćivati ove troškove službenih putovanja, uzimajući u obzir nam je naknada za predavanje fiskno određena, a ovo su dodatni troškovi?

    Unaprijed hvala

    • Sanela

      Poštovani,
      Naknade koje ste naveli, troškove putovanja, ishrane, smještaja i dr. imate pravo isplaćivati (kao takve) samo zaposlenicima, kako ste i naveli. Međutim, ukoliko takve isplate napravite za lica koja su angažovana po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom djelu i dr., u obavezi ste obračunati i platiti porez na dohodak 10%, doprinos za PIO 6%, doprinos za zdr. osiguranje 4% i dvije naknade (za opšte vodne naknade 0,5% i za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5%), kao da se radi o ugovoru o djelu.
      Znači, vi možete izvršiti takve isplate i licima koja nisu u radnom odnosu, ali na njih morate platiti navedeni porez, doprinosa i naknade. Nema načina da ih isplatite u neoporezivom iznosu.
      Ako se ti troškovi ne mogu uklopiti u budžet, onda je jedino rješenje da na teret vaših (drugih) prihoda platite javne prihode na ove isplate.

  28. Poštovanje,

    Imam konkretno pitanje, te se nadam konkretnom odgovoru.

    Koliko treba biti obracunato dnevnica u sljedece sljucaju:

    Polazak:
    - osoba je krenula poslovno na put (na primjer za Srbiju), danas u 15:00h, a prije toga je u kancelariji obavljala pripremne radnje od 08:00h.

    Povratak: osoba se vratila s poslovnog puta iz Srbije dan nakon u 21:20h

    Da li se za prvi dan uzima pocetak sluzbenog putovanja od 08:00h ili 15:00h, i koliko dnevnica ce biti isplaceno u konkretnom slucaju?

    Hvala

    • Sanela

      Službeni put računate od 15,00 (ne računaju se tzv. pripremne radnje, ma šta one značile) kao odlazak u Srbiju.
      Povratak je sutradan (koliko sam shvatila) u 21,20 časova uveče.
      Zaposlenik je bio na sl. putu 9 časova prvog dana (kada je krenuo) i 21,20 časova drugog dana (dana povratka), što je ukupno 30 časova i 20 minuta.
      To znači da zaposlenik ima pravo na jednu dnevnicu jer je “napunio” na sl. putu 24 sata (za jednu dnevnicu) i 6,20 časova (što je nedovoljno za pola druge dnevnice).

  29. Poštovana,

    Da li je dodatak na dnevnicu za službeno putovanje od 70% ukoliko smještaj nije obezbjeđen oporeziv u smislu Poreza na dohodak ?

    Unaprijed hvala !

    • Sanela

      Ako preduzeće ne obezbijedi smještaj zaposleniku na službenom putu, dnevnica se uvećava za 70% i to nije oporezivo.
      Ovo je regulisano članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

  30. Poštovana,
    Molim Vas za pomoć, jer je u mojoj firmi specifičan slučaj: radnik ima boravište u Hrvatskoj i sve vrijeme je obavljao poslove u Hrvatskoj kod Firme koja je vlasnik firme u BiH u kojoj je radnik zvanično prijavljen. Kada ide u Bosnu na službeni put, jedanput mjesečno, po kome osnovu da se računaju dnevnice budući da iz inostranstva ide u matičnu firmu. U mjestu gdje je prijavljena matična firma radnik nema ni prebivalište ni boravište. Boravište ima u Hrvatskoj gdje i obavlja poslove za firmu vlasnika, prebivalište je u Mostaru, a matična firma je registrovana u Lukavcu.
    Molim Vas za pomoć kako po zakonu isplatiti dnevnice za ovakav slučaj. Najljepše zahvaljujem.

    • Sanela

      Bez obzira na sve navedeno, on kao zaposlenja ima pravo na dnevnicu jer obavlja poslove van sjedišta firme u kojoj je prijavljen. Međutim, u ovom slučaju, s obzirom da zaposlenik čitavo vrijeme obavlja poslove van sjedišta firme, stiče pravo na naknadu za rad na terenu. Ta naknada je u visini dnevnice (neoporezivi iznos) za sve dane provedene “na terenu”. Vaš slučaj jeste neuobičajen, ali ipak sam mišljenja da ima pravo na dnevnicu ili na dodatak za rad na terenu (ovo dvoje se međusobno isključuje). Ukoliko želite potkrepljeno mišljenje, najbolje je da se obratite zvaničnim upitom Poreznoj upravi, Središnji ured u Sarajevu.

  31. Poštovani,

    Pošto mi koristimo vlastita vozla u poslovne svrhe, poslodavac nam samo isplacuje naknadu za koristenje vlastitog vozila: kilometri pređeni x cijena goriva x 20%, a gorivo mi plaćamo.. Kaze da je tako po zakonu ispravno..Nema mi logike, posto koristim svoje vozilo valjda bi trebala da dobijem naknadu za koristenje + novac za gorivo za predenu kilometrazu..

    • Sanela

      To što vama poslodavac isplaćuje je neoporezivi iznos naknade za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe, i vrši se na navedeni način: 20% x cijena goriva x pređeni kilometri. Gorivo vi plaćate, ali vam poslodavac nadoknađuje, kroz navedeni obračun, utrošeno gorivo + amortizaciju za korištenje vozila. U navedenoj naknadi je već uključen trošak goriva, tako da nema smisla da vam taj trošak poslodavac dva puta isplaćuje.

  32. Poštovanje, ako se službeno putuje subotom i nedjeljom da li ovi dani imaju dnevnicu u firmi kao i službenu dnevnicu.
    Naime naša firma isplačuje ako se desi put suboto i li nedjeljo samo dnevnicu od 25,00 KM .,bez upisivanja istih i njihovog plačanja kao redovne nadnice.

    • Sanela

      Smatram da nema smetnji da se isplate dnevnice za sl. put subotom i nedjeljom. Ne znam šta mislite pod “redovnom nadnicom”. Prekovremeni rad, plaću, … Taj dio bi trebao biti definisan internim aktima pravnog lica.

  33. Poštovani, zaposlenik je proveo na službenom putu u BiH 9 sati te ima pravo na pola dnevnice. Internim pravilnikom je utvrđena visina dnevnice u iznosu 48,00 KM (nismo budžetski korisnik). Da li naknada koja mu pripada u iznosu od 24,00 KM predstavlja neoporezivi dohodak i da li se u ukupnom iznosu može isplatiti preko blagajne, ili je neoporezivi iznos samo u iznosu od 12,50 KM koji se može isplatiti preko blagajne a ostatak je oporeziv, odnosno 11,50 KM na koje se trebaju obračunati dadžbine i isplata mora ići preko računa? Unaprijed hvala

    • Sanela

      Pola neoporezive dnevnice je 12,5 KM (25,00 / 2), pa Vi trebate na razliku između 24,00 KM i 12,50 KM (11,50 KM) obračunati porez na dohodak, doprinose i posebne naknade i isplatu tog, oporezivog dijela, izvršiti preko računa. Razlika, odnosno neoporezivi dio se može isplatiti iz blagajne.

  34. Molim vas da mi odgovorite sta podrazumijeva dnevnica za putne troškove? Ako sam u Hrvatskoj onda je ona dnevno 100.00 KN, i sada mene interesuje da li je to novac koji se u cjelosti pravda troškovima, ili je to kao “plata” onome ko je na službenom putu, a plus na to donosi račune o dodatnim troškovima tipa goriva za auto, boravišne takse i računa iz restorana? Dakle, bila sam 5 dana u Hrvatskoj, i to je 500,00 KN na ime putnog naloga, da li od tog novca trošimo na sve navedeno? Hvala

    • Sanela

      Dnevnica za službeno putovanje i troškovi službenog puta su dvije različite kategorije.
      Dnevnica obuhvata SAMO ishranu na sl. putu. Svi ostali troškovi koji nastanu nasl. putu (gorivo, ako se ide vozilom preduzeća, putarine, vinjete, parking, noćenje, i sl.) predstavljaju troškove putovanja i isplaćuju se / plaćaju se neovisno od dnevnice. Dnevnica na sl. putu nije “plata”, to je naknada zaodlazak na sl. put za ishranu.
      Znači, vi, kada ste na sl. putu, imate pravo na:
      – dnevnicu
      – troškove službenog puta
      – platu za te dane provedene na sl. putu (napominjem, dnevnica nije plata)
      – ali nemate pravo na toli obrok jer se oni dnevnica međusobno isključuju.

      Hvala na praćenju naše stranice :-)

  35. Poštovana,

    zanima me da li troškove goriva vlastitim automobilom koje obračunavam na putnom nalogu kako ste naveli moram pravdat računom uz nalog?

    • Sanela

      Kada koristite vlastito vozilo u službene svrhe, onda se utrošak goriva, amortizacija vozila i dr. obračunava na sljedeći način: 20% x cijena goriva x pređeni km. Tu Vam račun za gorivo treba SAMO da bi sa njega uzeli cijenu goriva koje ste natočili u rezervoar, i ni za šta drugo. To čak nije niti propisano, ali je praksa u mnogim pravnim i fizičkim licima.

      • Poštovana,

        Ako se firma bavi prevozom putnika i ako zaposleni vozači primaju platu za svoj posao i voze npr.do Njemačke stalno na redovnoj liniji da li se njihove vožnje računaju kao službeno putovanje i da li se njima isplačuju dnevnice po danu 140 KM za tri vozača koja su kao posada autobusa?

        Lijep pozdrav

        • Sanela

          To nije službeni put. Ti zaposlenici imaju radno mjesto vozača, i stoga smatram da nemaju pravo na dnevnicu. Međutim, možete se upitom obratiti Federalnom ministarstvu finansija i zatražiti i zvaničan odgovor.

        • Sanela

          Smatram da to nije službeni put. Ti zaposlenici imaju radno mjesto vozača, i stoga smatram da nemaju pravo na dnevnicu. Međutim, možete se upitom obratiti Federalnom ministarstvu finansija i zatražiti i zvaničan odgovor.

  36. Hvala vam na odgovoru,

    Lijep pozdrav

  37. Poštovana,

    Ako se radi o zaposleniku koji je na ugovoru o djelu -trenutno- i ode na sluzbeni put u Tursku,racuni koje je dobivao tamo glase na firmu ali ima i njegovo ime i prezime ispod…kakav je tretman tih racuna…mogu li ih pravdati preko firme…preko putnog naloga…i imali pravo na dnevnice koje su zakonske…

    • Sanela

      Lice koje je angažovano po osnovu Ugovora o djelu nema status zaposlenika, a SAMO zaposlenici imaju pravo na dnevnicu i troškove sl. puta.
      Ukoliko se, pak, troškovi putovanja lica koje je angažovano po Ugovoru o djelu, ISPLAĆUJU istom, oporezivi su na isti način kao i njegova naknada (10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdr. osiguranje, 6% doprinosa za PIO/MIO, i 0,5% naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i opšta vodna naknada).
      Ukoliko, pak, firma za to angažovano lice PLATI po računu (bezgotovinski) određene troškove, onda su ti troškovi neoporezivi.
      Znači, ukoliko licu koje je angažovano po UOD ISPLATITE u gotovini za te troškove sl. puta + dnevnice onda su te isplate oporezive, a ukoliko FIRMA PLATI po računima troškove sl. puta, onda nisu oporezivi.
      Za dnevnice koje se ev. isplate ostaje obaveza plaćanja gore navedenih naknada.

  38. Postovana,
    mene zanima da li ja imam pravo na dnevnice ili putne troskove (ili bilo sta) ako sam ucenike vodila na ekskurziju u Spaniju (sa zadrzavanjima u Italiji i Francuskoj) i ko bi mi to trebao isplatiti ako imam pravo na to? Nismo imali obezbjedjenu hranu u svim mjestima gdje smo bili. Naime, meni su rekli u mojoj skoli da im je receno iz ministarstva za obrazovanje da u budzetu nema planiranih sredstava za putne troskove i da ,o mece biti isplaceno. Hvala Vam unaprijed na odgovoru.
    Lijep pozdrav

  39. Provesti na sluzbenom putovanju izmedju 8 i 12 sati znaci dobiti pola dnevnice, 12,5KM. Ukoliko je putovanje vikendom (neradni dan) da li je i tada taj iznos 12,5 KM ili veci…

    Hvala!

  40. Poštovani,

    Zamolila bih za odgovor. Uposlenik je krenuo u 12 sati na službeni put , zanima me za taj dan da li ću isplatiti topli obrok jer je radio do 12 sati pola radnog vremena tj pola toplog obroka.

    Unaprijed hvala.

    • Sanela

      Pitanje na koje se često daju različiti odgovori :-)
      Mišljenja sam da ima pravo na topli obrok samo ako je isplaćeno pola dnevnice, iako je na sl. put krenuo u 12,00 časova.
      “Stvar” je u tome što se topli obrok i dnevnica međusobno isključuju, jer dnevnica, suštinski, predstavlja naknadu za ishranu.

  41. Pozdrav,
    molim Vas informaciju ako sam npr. krenuo 23.9 u 4:00 sata u Njemačku.

    Vratio sam se 26.9 u 01:00 sat.
    Koliko je to dnevnica?

    Hvala

    • Sanela

      Ovako,
      23.09.-24.09. u 4,00 …………… 24 sata – jedna dnevnica
      24.09.-25.09. u 4,00 …………… 24 sata – druga dnevnica
      25.09. u 4,00 – 25.09. u 00.00 ….. 20 sati
      26.09. u 00,00 – 26.09. u 1,00 ….. 1 sat
      Ukupno dva dana i 21 sat = 3 dnevnice (preko 12 sati = puna dnevnica)
      Nadam se da se nisam preračunala :-)

  42. Radnik sam zenicke firme. Svaki drugi dan idem za Sarajevo,na poslu ostajem 12 sati .1 dan radim 1 dan sam slobodan,uredno imam topli obrok.Imam li pravo na dnevnicu od 25 km. ?

    • Sanela

      Dnevnica i topli obrok se međusobno isključuju.
      Očigledno je vaš poslodavac odabrao opciju da vam isplaćuje topli obrok, a ne dnevnicu, na koju imate pravo ako ste na sl. putu.
      Međutim, trebate imati uvidu da za sl. put do 8 sati nemate pravo na dnevnicu, od 8 – 12 imate pravo na pola dnevnica, a tek preko 12 sati napunu dnevnicu (25 KM). Ako idete na sl. put, onda imate pravo na dnevnicu, u skladu sa provedenim satima na sl. putu, kako sam navela. Takođe, bitno je da se zaista radi o sl. putu za koji vam je poslodavac izdao putni nalog.

  43. Preduzeće otvara nalog za službeno putovanje u inostranstvo osobi koja nije zaposlena u preduzeću. Putovanje se odobrava uz upotrebu vlastitog automobila te osobe. Vrši se obračun putnog naloga za tu osobu sa svim “pratećim” elementima: hotelski računi, računi za cestarine itd (gorivo ne priznajemo jer će se svakako obračunati upotreba vlastitog automobila). Pošto se ne radi o zaposleniku firme jasno je da reba izvršiti obračun poreza na dohodak i tzv. “malih doprinosa” (4% i 6%). Ako vam nije teško prekontrolirati ovaj obračun:
    - zbir računa i upotrebe vlastitog auta: 2.970 KM (dio se odnosi na deviznu blagajnu za račune u Eurima)
    Obračun poreza i doprinosa:
    - dohodak: 3.438 KM
    - doprinos za zdravstvo: 137 KM
    - osnovica poreza na dohodak: 3.300 KM
    - porez na dohodak: 330 KM
    - dopinosa za pio: 206 KM
    - posebna i opća vodna naknada po: 15 KM

    I još jedna stvar:
    - na kom obrascu ili obrascima prijaviti poreznoj upravi ovaj obračun? (AUG, ASD?)
    Hvala vam,

    • Sanela

      Da, obračun je ispravan. Neto isplatu ste “podigli” za odgovarajući koeficijent i dobili bruto, na šta ste računali doprinose (4% i 6%), porez na dohodak 10% i naknade. Samo Vam je negdje, vjerovatno u zaokruživanju, “pobjegla” 1 KM :-)
      Ovu isplatu prijavljujete na AUG obrascu.

  44. Poštovana,

    firma me je poslala na sluzbeni put u hrvatsku na 2 dana. Isla sam vlastitim vozilom. Da li je uredu da isplatim naknadu za koristenje vozila(imam racun kao dokaz po kojoj cijeni sam punila gorivo) kilometri x 20% x cijena goriva?
    Zatim imam racun za nocenje u hotelu, racune za putarinu u bih i putarinu u hrvatskoj, zatim racun za parking u hrvatskoj, da li mogu sve to pravdati kroz putni nalog? U hrvatskoj sam provela 35,5 sati i isplatila sam 1,5 dnevnicu(cijelu za 24 sata i pola za 11,5 sati), nadam se da je uredu.

    • Sanela

      Imate pravo na naknadu za korištenje vozila (20% x cijena goriva x pređeni km) + troškove noćenja, putarine, parkinga. Sve to možete pravdati kroz putni nalog.
      Što se tiče dnevnice, nju ste pravilno obračunali, tj. imate pravo na 1,5 dnevnicu.

  45. Poštovana,

    Firma ne posjeduje vozila koja bi smo mogli koristiti za potrebe firme, pa iz tog razloga 3 radnika koriste vlastita vozila za potrebe firme. Pišu izvjestaj tokom mjeseca i upisuju predenu kolometrazu svaki put kada su vozilo koristili u poslovne svrhe. Na kraju mjeseca ta se kilometraza pomnozi sa cijenom goriva X 20% i dobijmo iznos koji nam se uplati na ziro racun. Taj iznos je uvijek ispod 100 KM. I direktor napravi odluku na osnovu koje se izvrsi uplata. Zanima me da li je ta naknada oporeziva, odnosno da li je firma duzna da obracuna i uplati doprinose? Nemamo vozilo od firme, pa smo na neki nacin prisiljeni da vozimo svoja auta, ili da idemo pjeske…Hvala,

    • Sanela

      Kako ste mi opisali, radite ispravno.
      Na taj način obračunata naknada je neoporeziva. Ukoliko bi se zaposlenicima čija vozila firma koristi isplaćivao iznos veći od 20% x cijanagoriva x pređeni kilometri, onda bi takva isplata bila oporeziva sa punim doprinosima i porezom na dohodak. Ovako je neoporezivo.
      Samo pazite na cijenu goriva, da primjenjujete prosječnu cijenu, ako negdje možete dobiti taj podatak.

  46. Postovana,

    Molio bih vas da mi kazete iznos dnevnice za Katar. Gledajuci na vasoj staranici, podpada pod iznos od 90KM, a ja sam cuo da je dosta visa, pa vas molim da mi otklonite ovu dilemu. Unaprijed zahvalan!

  47. Mozete li mi reci da je potrebno za pravdanje blagajne imati opečačen fisklani račun ili je fisklani račun sam za sebe OK, a pečat je potrebno da imaju nota racuni?!

    Hvala na odgovoru:)

    • Sanela

      Fiskalni račun ne mora biti sa pečatom, on na sebi ima sasvim dovoljno elemenata. Međutim, poznata mi je praksa da se od strane inspekcijskih organa (ipak) traži pečat i na fiskalnom računu.

  48. Poštovani,

    Uporno čitam vaše odgovore na pitanja kolega, i nikako da skontam odakle crpite to znanje kada se ne pozivate na Zakon ili Pravilnik. da li je ovo neka šala?

    • Sanela

      Vi mora da tražite razonodu dok uporno čitate, a još uvijek sumnjate da je šala.
      Ovako, ispod svakog posta na kojem je postavljeno pitanje su navedeni propisi, važeći za to područje, Zakon i Pravilnik uglavnom idu “pod ruku”.
      S obzirom da se radi o odgovorima u okviru posta, otvorenog tipa, ne praktikuje se pozivanje na propise. Ukoliko neko traži da se pozovem na propise, ja to i uradim.

  49. Poštovana Sanela,

    zanima me da li za vlasnika samostalne djelatnosti mogu isplatiti dnevnicu i troškove službenog putovanja?

    Unaprijed hvala na odgovoru

  50. Poštovana,
    Zamolila bih za pomoć radi se o sljedećem.
    Radnik je krenuo na put 01.03. u 9 i 45 u zemlji je taj dan proveo 5 sati a ostatak od 9 sati u inozemnstvu
    drugi dan od 00-24 u inozemstvu
    i treći dan 00- 16i 45 u inozemstvu a ostatak do 22 i 30 u zemlji
    Tj ukupni sati na putu iznose 60 i 45min. U inozemstvu 49 i 30 min a u zemlji 11 i 15min.

    Da li cu koristiti princim jedna dnevnica za svaka 24 sata tj isplatiti 2 ino dnevnice i 1 jednu domaću dnevnicu?
    Hvala puno na odgovoru

  51. Postovana

    Moje pitanje se tice iskljucivo za slobodne dane. Firma nije budzetski korisnik i posluje po zakonu Federacije BiH. Npr. Ako u pon. ujutro krenem u Hrvatsku i vratim se u sri. naredne sedmice uvece, dobijem 10 dnevnica i to nije sporno. Sporno je to sto odmah nastavljam radit u cet. Napominjem da mi je svih 10 dana bilo radno i da ti dani su sa minimalno 8 radnih sati, pa do cak 16 na dan. Nekad se desi da tako u kombinaciji sluzbenog puta i loko imam po 26, 27 radnih dana u mjesecu! Opravdanje za to nadredjeni obrazlazu da sam za te provedene dane placen (dnevnica) i da ne mogu kao biti slobodan po povratku. Molim vas da mi odgovorite da li je ispravno ovo kako nadredjeni obrazlazu, jer ja to nigdje ne mogu da nadjem da procitam.( ima li negdje da pise?) U mom ugovoru o radu pise da je puno rad. vri. 40 sati sedmicno, a 8 dnevno, dok u Pravilniku o Radu stoji to takodje kao i da je puno rad. vri. rasporedjuje u 5 radnih dana. Takodje stoji da odmor izmedju 2 uzastpna radna dana mora trajati min. 12 sati, a dnenica je opisana u jednoj recenici: ‘pod dnevnicim se podrazumjevaju izdaci za ishranu i druge sitne potrbe’.
    Molim za vas odgovor i savjet.
    Unaprijed zahvalan!

    • Sanela

      Vi ste već u pitanju dali odgovor. Ugovorom o radu je definisano radno vrijeme i njegov raspored, zatim internim aktom (Pravilnik o radu) i, na koncu, Zakonom o radu koji sve to propisuje. Bez obzira što je poslodavac isplatio dnevnice za sl. put Vi imate pravo na odmor koji je naveden u Ugovoru o radu. U suprotnom znači da radite prekovremeno za šta imate pravo i na plaću, a ne samo na dnevnicu. Upućujem Vas na Zakon o radu, gdje je to precizirano.

  52. Poštovana Sanela,
    Prvo kompliment za konkrektne i jasne odgovore na postavljena pitanja. A sad sljedeće pitanje:
    Pošto se za isti dan ne može isplatiti i topli obrok i dnevnica, poslodavac donosi interni akt, u kojem određuje da se za sve dane (bez razlike) isplaćuje topli obrok, a za dane za koje “sleduje” dnevnica, da se izvrši doplata do iznosa dnevnice. Npr. topli obrok je 10 KM, a vrši se doplata 15 KM (do insosa pune dnevnice 25 KM). Da li je takva odluka zakonita ili su tu pobrkani različiti zakoni, koji su nespojivi?

    • Sanela

      Poslodavac mora znati jasno šta isplaćuje. Ako se, na primjer, isplaćuje topli obrok grupi radnika 10,00 KM, može se postaviti pitanje zašto se drugim radnicima (koji su bili na sl. putu) isplaćuje još 15,00 KM i šta je tih 15,00 KM.
      Ako je to (ukupno 25,00 KM) topli obrok, prvo, ne može se nekome isplaćivati topli obrok u jednom, a drugim radnicima u drugom iznosu. Druga stvar su porezi, tj. obaveza da se obračunaju SVI dopirnosi i porez na dohodak na razlikuod neoporezivog iznosa T.O. (to je oko 16 – 17,00 KM).
      Kako ste rekli, dnevnica i topli obrok se ne mogu “miješati”. Poslodavac treba da definiše i kaže šta isplaćuje, da povede računa da se ne radi o diskriminaciji zaposlenika i da, ukoliko se utvrdi da postoji oporeziv iznos isplate, da se obračunaju i plate pripadajući porezi i doprinosi.

      • Hvala na odgovoru. Ne radi se o diskriminaciji: svi radnici primaju isti TO 10 KM/danu. Samo oni koji su određene dane bili na putu, za te određene dane dobivaju dodatno 15 KM, tj. do iznosa dnevnice (ukupno 25 KM za dan na službenom putu, odnosno 10 KM za TO za svaki ostali dan).
        Mislim da sam shvatio, tj. da isplata na ovakav način nije zakonita, odnosno interni akt, koji je donio poslodavac, mora biti usaglašen sa zakonom (a ne “stariji” od zakona)

        • Sanela

          Jako je bitno da se zna koja je vrsta isplate tih dodatnih 15 KM. Je li to dnevnica ili topli obrok.
          Ovo prvenstveno govorim zbog poreza, a potom zbog, kako ste rekli, neusaglašenosti akta poslodavca sa zakonom.

  53. Postovana Sanela,kao vozac kamiona radim u spediciji,da li dnevnice moraju biti isplacene vozacu kamiona koji je vise u inostranstvu nego u svojoj zemlji

    • Sanela

      Ako je u opisu posla zaposlenika – prevoz, tj. radno mjesto – vozač, onda nema logike da se isplaćuju dnevnice, jer se ne radi o službenom putu, već o obavljanju redovnih poslova i zadataka iz Ugovora o radu. Za povremene odlaske na SLUŽBENI PUT postoji obaveza isplate dnevnice koja pokriva troškove prehrane.
      Na isplatu dnevnica nema uticaj činjanica što je zaposlenik više u inostranstvu nego u zemlji.

  54. Poštovana,
    ako je zaposlenik upućen na službeni put u inostranstvo na dan kad je državni praznik, da li je moguće da se isplati dvostruka dnevnica, naravno neoporeziva:)

  55. Postovana,

    znam da ste vec u par odgovora pokrili to pitanje ali nikako da nadjem konkretan odgovor:

    Sta je ukljuceno u naknadu za koristenje privatnog volzila u sluzbene svrhe ( cijena x pređeni kilometri x 20% ). Znam da to pokriva troskove goriva i amortizacije automobila ali interesuju me dodatni troskovi za vrijeme sluzbenog putovanja – ako mi se isplati ova naknada da li imam pravo na neoporezovano potrazivanje naknade troskova putarina, parkinga, mostarina, tunelarina…i sl sto moze nastati na putovanju automobilom i na koji clan zakona bih se mogao pozvati u slucaju eventualne diskusije sa poslodavcem.

    Unaprijed zahvalan.

    • Sanela

      Upravo kako ste i rekli. Naknada za korištenje privatnog vozila u sl. svrhe (cijena goriva x km x 20%) pokriva SAMO trošak goriva i amortizaciju vozila. Sve ostalo što ste naveli, a što je potrebno da bi se službeni put obavio, jesu DODATNI troškovi službenog puta, koje Vam je poslodavac u obavezi da isplati.
      Propisi nisu sve decidno rekli, ali se možete pozvati na Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja („Službene novine FBiH“ br. 63/10, 9/11, 80/11).
      Navodim neke bitne članove:
      Član 15.
      Državnom službeniku koji za službene potrebe, uz prethodno odobrenje rukovodioca organa državne službe, koristi putnički automobil u osobnom vlasništvu, pripada naknada u visini 20% cijene litre benzina koje koristi po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji.
      Član 16.
      Pod ostalim naknadama za izdatke koji nastanu u vezi sa službenim putovanjem u inostranstvo podrazumijevaju se izdaci koji se odnose na: pribavljanje putničkih isprava, vakcinisanje, liječničke preglede, službenu poštu, takse, telefone, telefakse, e-mail, stenodaktilografske usluge i drugi izdaci u skladu sa ovom
      uredbom.
      Izdaci iz stava 1. ovog člana obračunavaju se prema priloženom računu.
      Pravo na naknadu troškova za korištenje telefona, telefaksa ili e-mail, imaju i državni službenici na službenom putovanju u zemlji ili koji obavljaju službene poslove na terenu ako su se ta sredstva morala koristiti za službene potrebe.
      Izdaci iz stava 3. ovog člana obračunavaju se prema priloženom računu.
      Član 17.
      Izdaci koji nastanu na službenom putovanju u inostranstvo u vezi s prevoženjem, prenošenjem, unošenjem i iznošenjem službene pošte, kao i drugi prijeko potrebni izdaci (takse i dr.) obračunavaju se na osnovu odgovarajućeg računa ili drugog dokumenta koji se odnosi na te troškove

  56. Postovana,
    Nisam pronasao pravo rjesenja za obracun dnevnica za vozaca kamiona u medjunarodnom transportu.
    Ovako to izgleda najcesce:
    Vozac natovari robu u BiH i vozi za AT.Kroz BiH vozi 3h, kroz HR 3h, SLO 3 i At 1h. Pravi pauzu u AT 12 h i vraca se istim rezimom. Dakle u At ima cca 15 h, SLO 6, HR 6 I BiH 6.
    Pitanje je za koje zemlju i kolike iznose mu se isplacuju dnevnice?

    Unaprijed zahvala.
    LP

    • Sanela

      Ako bi se gledalo koliko sati prolazi / biva zaposlenik u svakoj državi, rezultat bi bio da uopšte nema dnevnice.
      Stoga se u praksi radi tako da se za sve sate (prolaza i bivanja u BiH, RH i Slo) i At obračunava “austrijska” dnevnica, jer je Austrija zemlja odredišta.
      Ovo što ste pitali je zaista praktičan problem i nije riješen od strane FMF, ali, kako sam već rekla, u praksi se svi sati provedeni na sl. putu obračunavaju prema zemlji odredišta, čisto da zaposlenik ne bi ostao uskraćen za dnevnicu. Postoje slučajevi gdje zaposlenik na osnovu broja sati može ostvariti pravo na dnevnicu ili pola dnevnice u svakoj državi, i tada se obračunava za savku zemlju pojedinačna dnevnica.

  57. Imam nejasnoća oko isplata dnevnica, kada kamion npr. iz neke firme krene za Njemačku, Iz BiH krene u 19 sati,pređe u Hr u 21 sat, iz Hr izađe u 2 sata, iz Slovenije izađe u 7 sati, stigne na odredište u Njemačku u 12 sati. Kada obavi sve istovare i utovare po Njemačkoj pravi pauzu tog dana od 17 sati do 6 sati sljedećeg dana (jutra), kreće nazad za BiH, prelazi u Sloveniju u 9, prelazi u Hr u 13 sati i stiže na granicu BiH u 17 sati.
    Da li se računaju samo Njemačke dnevnice, obzirom da je samo u toj državi proveo više od 12 sati, ili računam zbirno koliko je vremena proveo na putu. (Kakav je ispravan put obračuna dnevnica za ovaj primjer).

    Unaprijed hvala

  58. Hvala Vam puno za odgovor.

  59. Poštovani, imamo za Vas jedno pitanje,naša firma je dobila ugovor da vrši usluge prevoza za drugo pravno lice,firma posjeduje odobrenje za obavljanje usluga prevoza,kao i liencu za međunarodni transport,naše pitanje je slijedeće, te usluge prevoza imamo na relaciji BIH-HRVATSKA,naši vozači su u stalnom radnom odnosu i prijavljeni su da obavljaju poslove vozača, sada im obračunavamo dnevnice za ta putovanja u iznosu od 100 KM,za te dane ne obračunavamo topli obrok, nas zanima da li mi imamo pravo da obračunavamo i isplaćujemo dnevnice ako su ti prevozi u sklopu obavljanja djelatnosti za usluge prevoza.
    Unaprijed hvala!

    • Sanela

      Smatram da u Vašem slučaju, s obzirom da vozači ostaju duže od redovnog radnog vremena na poslu, tj. u vožnju, stiču pravo na dnevnicu.
      Ispravno postupate što im ne isplaćujete topli obrok.
      Međutim, možete naići za drugačija mišljenja Porezne uprave, upravo iz razloga što su to redovni poslovi i zadaci zaposlenika, kao i Vaša djelatnost.
      Ja Vam savjetujem da napišete upit Središnjem uredu Porezne uprave, pojasnite situaciju, i da budete sigurni sa njihovim odgovorom u njihovo stajalište.

  60. Poštovana Sanela,
    koja je procedura da se izda privatno vozilo pod zakup pravnom licu, ima li obaveze PDV-a i ko je obavezan
    isti platiti ?
    Hvala na odgovoru.

    • Sanela

      Ukoliko fizičko lice – vlasnik vozila (zakupodavac) izdaje pod zakup vozlio pravnom licu (zakupoprimac), onda prihod ostvaruje zakupodavac – fizičko lice, koje najčešće nije registrovani obveznik PDV-a (izuzev ako mu godišnji oporezivi promet ne prelazi 50.000 KM). Znači, ako je promet (oporezivi) vlasnika vozila po bilo kom osnovu ili osnovama ispod 50.000 KM, on nije PDV obveznik i dalje u ovoj “priči” nema PDV-a. Međutim, postoji obaveza za plaćanjem poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine.
      Procedura jeste potpisivanje Ugovora o zakupu, isplata zakupnine fizičkom licu – zakupodavcu na njegov tekući račun (jer se radi o naknadi koja je oporeziva sa porezom na dohodak) i plaćanju poreza na dohodak po stopi 10% na prihod od zakupa.

  61. da li se mogu izjave za izvršene radove od strane fizičkih lica koji nemaju registrovanu djelatnost koristiti za pravdanje blagajne u privredi

  62. pozdrav Sanela
    radim kao vozac u firmi i vozim dostavu robe po bosni i kada imam turu vozim za hrvatsku i madzarsku i srbiju dali ja imam pravo na dnevnicu kada vozim van bosne mimo minimalne plate koju primam UNAPRIJED HVALA

    • Sanela

      Ako na putu ostajete 12 sati i više, što znači da prelazi radno vrijeme (8 sati), imate pravo na dnevnicu. Međutim, ukoliko Vam poslodavac isplati dnevnicu, nemate pravo na topli obrok. Inače, u ovakvim (specifičnim) slučajevima je jako bitno šta je u internom aktu Vaš poslodavac definisao (Pravilnik o radu), jer se radi o radnom mjestu vozača, kao i Vašem dogovoru koji ste vršili prilikom potpisivanja Ugovora o radu.
      Generalan odgovor bi bio – imate pravo na dnevnicu.

  63. Pozdrav Sanela.
    Radim u jednoj firmi namjestaja,prijavljen sam kao Viljuskarista. Ali posto imam vozacku dozvolu za sve kategorije ponekada i vozim kamion.
    Radno vrijeme firme je od 7 do 15, radim kao viljuskarista recimo do 14 00 poslije sjedam za kamion i zavrsim radno vrijeme oko 22 00 .
    Dali imam pravo na dnevnicu i predjene kilometre.
    Takodje radio sam do 14 00 i poslije sam otisao sa firminim vozilom do granicnog prijelaza sa hrvatskom dovezem kamion u firmu jer vozac nije imao vise voznje za tu sedmicu u firmu sam stigao u 22 30

    • Sanela

      Vi očito radite prekovremeno, što treba da je regulisano Ugovorom o radu, internima aktima i ne može se toliko kontinuirano raditi prekovremeno.
      Postoje ograničenja za prekovremeni rad, a radno vrijeme je 40 sati sedmično.
      Ja Vam ne mogu dati odgovor da imate pravo na dnevnicu, kada je evidentno da Vaš poslodavac krši odredbe Zakona o radu.

  64. Postovanje,

    interesuje me da li se moze odrediti da troskovi sl.puta padaju na poslovnicu u Njemackoj,ako je matica u Bosni i Hercegovini.Ako moze koji dokument osim odluke je potreban?

    Hvala unaprijed!

  65. Je li ima neki period maksimalni koliko moze trajat sluzbeni put u inostranstvo?Podrazumjeva se da
    se mora vaditi viza ako je duze od 90 dana.

    • Sanela

      Nema ograničenja, ali trebate voditi računa da se zaista radi o službenom putu, a ne o odlasku u inostranstvo radi obavljanja djelatnosti firme.
      Razlog je što su tom slučaju imate određene poreske konsekvence (veća osnovica za doprinose i sl.).
      Na nalogu za sl. put se uvijek piše razlog odlaska i okvirno trajanje. Budite oprezni sa tim :-)

  66. Postovana Sanela,u racunovodstvu su mi rekli da ugovor o djelu moze trajati samo 2 mjeseca, u toku tekuce god.Konkretno,penzioner (60 god) daje mu se mjesto savjetnika za odredjene projekte u oblasti energetike u JP.Penzije se nebi odricao,pa je pitanje na koji period se moze potpisati Ugovor o djelu i Vas savjet, sta bi bllo naj bolje a da je u skladu sa Zakonom.Zahvaljujem se na odgovoru,Vama i vasem timu želim svako dobro!

    • Sanela

      Ugovor o privremenim i povremenim poslovima može trajati samo dva mjeseca, a Ugovor o djelu traje koliko je potrebno da se ugovorom definisano “djelo” uradi. To su dva različita ugovora i veoma često se pogrešno u praktičnoj primjeni poistovjećuju.
      Znači, ukoliko penzioner (bez obzira na taj svoj status) ima potrebu da u periodu dužem od 60 dana obavi posao koji mu naručioc naloži, i za koji su se dogovorili Ugovorom o djelu, nema nikakvih problema što taj ugovor traje duže od 60 dana. Bitno je samo da je predmet Ugovora o djelu zaokružena cjelina, posao koji ima svoj početak i kraj i da se ne odnosi na poslove i zadatke za koje je predviđeno radno mjesto.

  67. poštovana,
    1.kako unijeti i knjižiti opremu vlasnika u firmu čiji je on uposlenik i direktor ?

    2.može li se račun-kalkulacija zbirno ubaciti u fiskalnu kasu, bez nabrajanja artikala i gdje je to regulisano
    3. mora li biti najmanje dvoje uposleno za korištenje privatnog vozila u službene svrhe

    hvala lijepa

    • Sanela

      Idemo redom:
      - Imovina (ili kako kažete oprema) vlasnika i direktora se najčešće unosi kao kapital u stvarima, prilikom registracije društva. Mađutim, ukoliko je društvo već registrovano, onda ima više mogućnosti: donacija opreme, prodaja (obavezno po tržišnim cijenama), iznajmljivanje (cijena zakupa opet po tržišnim cijenama) ili ustupanje na korištenje bez naknade.
      - U fiskalnu kasu se moraju unijeti svi artikli sa kalkulacije pojedinačno, nikako zbirno. To je regulisano Zakonom o fiskalnim sistemima i podzakonskim aktima, a konkretno u dijelu gdje je propisan sadržaj fiskalnog računa.
      - da bi se koristilo privatno vozilo u službene svrhe nije propisan obavezan broj zaposlenih.

  68. Poštovana,
    interesuje me kako se se tretira korištenje službenog vozila u privatne svrhe i van radnog vremena.
    Koje se evidencije moraju voditi pored putnog naloga i na koji način se vrši obračun “koristi”.
    Šta se dešava sa računima za gorivo koje plaća zaposlenik kada koristi vozilo u privatne svrhe?
    Unaprijed zahvalna na odgovoru

    • Sanela

      U takvim slučajevima je potrebno voditi evidenciju o korištenju vozila u službene svrhe i u privatne svrhe.
      “Korist” koja je, kao i plaća, oporeziva, računa se na sljedeći način: cijena goriva x 20% x pređeni kilometri (u vožnji za privatne svrhe). Tako dobijena vrijednost predstavlja “korist” na koju obračunate doprinose i porez na dohodak, kao za plaću.
      Što se tiče evidencije, ona nije propisana, pa je potrebno da Vi sami unutar firme “razvijete” neki način praćenja korištenja tog vozila. To može biti i “običan” putni nalog.
      Gorivo koje plaća zaposlenik kada koristi vozilo u privatne svrhe je njegov lični trošak, i nema veze sa firmom, tj. poslodavcem.

      • Poštovana,
        Vlasnik firme želi da direktoru da službeni auto na raspolaganje 24h dnevno, i želi da izbjegne vođenje evidencije u vidu pređene kilometraže. Da li to možemo regulisati u vidu odluke ili možda aneksom ugovora o radu?
        Također se postavlja i pitanje obračuna koristi jer nećemo imati evidenciju o kilometraži, pa me zanima možemo li u toj odluci ili aneksu utvrditi neki paušalan fiksan iznos te koristi na mjesečnoj bazi na koji ćemo obračunavati doprinose i poreze? Može li to biti neki postotak od vrijednosti automobila i sl.?
        Unaprijed zahvalna na odgovoru

        • Sanela

          Poštovana, izvinjavam se što kasnim sa odgovorom, Vaš mejl je jednostavno – zalutao :-)
          Što se tiče davanja službenog auta Direktoru na raspolaganje 24 sata dnevno, bojim se da ćete imati problem prilikom kontrole ako ne budete vodili evidenciju o pređenim kilometrima u službene i privatne svrhe. Naime, ako odredite fiksan iznos, može se postaviti pitanje da li je taj iznos, kojim slučajem, manji od “stvarne” koristi. Na koncu, član 13. stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12 i 27/13) je propisao sljedeće: Kod korišćenja vozila prihod se utvrđuje prema obimu stvarnog korišćenja vozila u privatne svrhe prema evidenciji o pređenoj kilometraži na način da se pređena kilometraža množi sa 20% prosječne cijene naftnih derivata po pređenom kilometru.
          Stoga sam mišljenja sa morate voditi evidenciju i korist obračunavati po stvarno pređenim kilometrima.

  69. melika, ponovo,još vas molim ako vlasnik kaže da hoće na ruke 1000,00 KM a lični odbitak 1,5
    koju formulu da koristim neto u bruto, ja vidim vaše primjere na linku ali nigdje primjera sa formulom
    1,52555 .kako da postupim ,
    hvala vam lijepa

    • Sanela

      Koeficijent 1,52555 se primjenjuje u slučajevima kada se plaća nije mijenjala iz perioda prije stupanja na snagu sistema poreza na dohodak (01.01.2009.). U Vašem pitanju, konkretno, radi se o ugovorenoj plaći koja će se isplatiti na tekući račun u iznosu od 1.000 KM. Tada primjenjujete formulu:

      Bruto plaća / osnovica za doprinose = ((Plaća – odbici) / 0,9 + odbici) / 0,69 = ((1.000 – 450) / 0,9 + 450 ) / 0,69 = 1.537,84 KM

  70. hvala sanela ali ovaj koeficijent mi nije poznat dosada molim vas za odgovor i na predhodna pitanja koja sam vam postavila prije ovog, a što se tiče plate ovaj vlasnik tek počinje sa radom u 2/2014 i je li to taj koefijent .ja sam imala namjeru koristiti onaj % 1,52555

    izvinite možda sam naporna ali pošto tek počinje sa radom ne bih da pogriješim

    veliko vam hvala

    • Sanela

      Kako sam Vam i rekla, koeficijent 1,52555 se koristi za plaće koje se nisu mjenjale kod zaposlenika od početka primjene sistema poreza na dohodak.
      Pored ovog, imate još dva načina obračuna doprinosa koji zavisi kako je plaća ugovorena, sa porezom na dohodak ili poslije poreza na dohodak.
      Ako ste ugovorili sa radnikom platu sa porezom na dohodak, onda primjenjujete koeficijent 1,449253, a ako ste ugovorli plaću poslije poreza na dohodak, koristite formulu (a ne koeficijent) koji sam Vam u prethodnom odgovoru dala. Imate na stranici primjere obračuna plaća pa probajte obračunati.

      • postovana. Radim kao vozac autobusa. koliko je poslodavac duzan isplatiti ako iz Bosne krecem u 7. U Hrvatskoj sam od 11 do 14, Sloveniji do 17,Italiji do 23. U Svicarskoj zavrsavam u 6 i nazad krecem sljedeci, tj treci dan u 12 i izlazim iz Svicarske u 21. Isti tempo nazad i jos kroz Bosnu vozim od 9 do 15. Unaprijed hvala.

        • Sanela

          U sličnim situacijama, kada se u zemlju odredišta ide kroz više drugih zemalja, obično se računa samo dnevnica zemlje odredišta, što bi u Vašem slučaju bila Švicarska. Gledajući svaku zemlju pojedinačno, za neke ne bi ni imali dovoljan broj sati za dnevnicu (manje od 8 sati).
          Znači, zbrojite sve sate i primjenite dnevnicu za Švicarsku (150 KM). Koliko sam shvatila, putujete prvi dan u 7,00 ujutru, a vraćate se treći dan u 15,00, što je 2,5 dnevnica.
          Međutim, skrećem Vam pažnju na činjenicu da je Vaše radno mjesto vozač i da je poslodavac mogao i na drugačiji način i u drugačijoj visini dnevnice unutar internog akta – Pravilnika o radu i radnim odnosima regulisati Vašu naknadu, što morate vidjeti sa poslodavcem.

  71. hvala Sanela , vi ste više nego revnosna osoba,

  72. Postovana Sanela, zahvaljujam na odgovoru,sa zadovoljstvom cu reci ,da mi je drago sto kao takvi postojite!

  73. Poštovana,
    Molimvas , dobila sam ove podatke

    radi se o NEZAPOSLENOJ OSOBI /psiholog/koja je bila angažovana u jednom projektu te zbog izrade gpd-1051
    donijela je sljedeće podatke u vidu potvrde da joj popunim gpd 1051:
    1 bruto iznos nakanade 1703,10
    2.rashod /20%/ 340,62
    3.iznos dohodka 1362,48
    4.iznos ispl dopr zdrav osig 4% 54,50
    5.osnovica za porez 1307,98
    6.iznos plaćenog poreza 10% 130,80
    7.iznos isplaćenih naknada 1 517,10

    je li ovo u redu? u koju kolonu gpd 1051 da upišem koju cifru nije mi jasno . hvala vam puno

    • Sanela

      Prvo, ako je osoba imala samo dohodak po osnovu angažmana na projektu (znači samo jedan izvor prihoda) nema obavezu da podnosi GPD-1051.
      Jedino u slučaju da želi iskoristiti određene olakšice i povrat poreza na dohodak.
      Ako želi, u tom slučaju podnosi GPD-1051 tako što iznos 1.307,98 KM unosite na redni broj 13, a 130,80 KM na redni broj 29.
      Ništa drugo ne popunjavate, ako je osoba nezaposlena i nije imala drugih izvora oporezivog dohotka.

  74. velikoooooooooo hvala

  75. Poštovana Sanela
    kako formulisati u ugovoru o radu bruto inos plaće , kao što je propisano
    ako su mi elementi po starom
    ovako: neto satnica je 5,70 KM PA ZA 184 h jeto 1048,80 KM pa na tu cifru radim još minuli rad.
    da li se u ugovoru o radu može samo staviti bruto satnica /npr 5,70×1.4493/ ili cijelo neto treba u bruto.
    meni je direktor odredio neto 1050,00 sa uračunatim porezom na dohodak + na to minuli rad. kako to napisati u ugovoru o radu, a da bude po propisu.
    Hvala puno, puno ja vidim koliko ste zauzeti i u koje vrijeme vi odvojite i za nas koji vas pitaju.hvala od srca

    • Sanela

      Ovako, u Ugovor u o radu možete plaću definisati: kao bruto naknadu (neto x 1,4493), kao neto sa porezom na dohodak ili kao neto poslije poreza na dohodak.
      Praksa je pokazala da je najbolje da se ugovori plata sa porezom na dohodak, ili eventualno bruto plata (što matematički dođe na isto).
      Na primjer, ako se odlučite u Ugovoru o radu definisati neto plaću, onda u posebnom članu napišete … ugovorena neto plaća sa porezom na dohodak je xy KM. Zatim dodate posebnu rečenicu da će se plaća uvećavati za minuli rad. To je sasvim dovoljno.
      Hvala Vama na praćenju, meni je zadovoljstvo odgovarati na interesantna pitanja i pomoći ljudima da shvate zamršene propise :-)

  76. sanela srce si , hvala ti puno. Neka drugi uče od vas kako se komunicira ekspeditivno. hvala još jednom

  77. Poštovana Sanela
    kako da i dali imam puno pravo obračunati topli obrok vlasniku samostalne radnje i gdje ga uvrstiti u obrazcu SPR-1053 .HVALA

    • Sanela

      Ne. Vlasnik samostalne radnje nema pravo na topli obrok kao porezno priznat rashod. Shodno tome, nigdje ga ne unosi u KPR niti u obrazac SPR-1053.

  78. Draga Sanela,
    Već danima pokušavam pronaći odgovore na neka pitanja i praktično se vrtim u krug. Radi se o sljedećem.Uposlena sam u predstavništvu,sa sjedištem u Sarajevu, koje bi sada trebalo preregistrovati u doo, tj. vjerovatno bi trebalo prvo zatvoriti predstavnistvo, pa onda ici u proces registracije doo. Osnivac firme u BiH bilo bi pravno lice iz Hrvatske, znači firma postoji i radi u RH. Djelatnost hrvatske firme je posredovanje u zapošljavanju , ta ista djelatnost bi trebala biti, izmedu ostalog,upisana i u BiH. Da li je to moguće? I još nešto, koliko djelatnosti je moguće upisati . Unaprijed se zahvaljujem

    • Sanela

      Da, potrebno je prvo da se ugasi predstavništvo (koje nema status pravnog lica) pa tek onda pokrenuti postupak registracije d.o.o.
      Za početak je svakako korisno da se posavjetujete sa notarom, jer će on svakako morati obraditi osnivačke akte za novo d.o.o.
      Što se tiče djelatnosti posredovanja u zapošljavanju, postoji Zakon o posredovanju u zapošljavanju i sva pravna lica koja žele da upišu tu djelatnost moraju ispuniti uslove iz tog Zakona. Link za Zakon je http://fzzz.ba/pravna-regulativa/zakon-o-posredovanju-u-zapoljavanju-i-socijalnoj-sigurnosti-nezaposlenih-osoba
      Možete upisati u Rješenje o registraciji djelatnosti koliko god želite :-) Međutim, samo za one za koje ispunjavate uslove, koje prijavite u “statistici” i Poreznoj upravi možete zaista raditi. Veliki broj Rješenja ima jako puno upisanih djelatnosti, što ne znači da ij sve može obavljati. Tu trebate biti oprezni.

      • Draga Sanela
        Oprostite što se nisam prije javila, u svakom slučaju veliko hvala na odgovoru, samo, malo ste me zbunili sa ovim djelatnostima. Nadam se da ću se snaći. Hvala još jednom

  79. Draga Sanela,

    ako je prevodilačka djelatnost prijavljena na kućnu adresu, mogu li se računi za struju, komunalije i sl. iskoristiti kao trošak u KPR ako glase na ime firme i ukoliko je PDV broj prikazan na fakturama?
    Da li se može u tom slučaju iskoristiti i PDV?

    Molim Vas također ako možete da mi odgovorite na pitanja koja sam Vam postavila na ovom blogu:

    http://chronoszenica.com/2014/02/godisnje-porezne-prijave-gradana-bauk-ili/

    Znam da sam možda pretjerala sa brojem pitanja, vjerovatno ste zauzeti i nemate vremena za odgovore, ali bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste mi mogli pomoći riješiti neke nedoumice.

    Hvala Vam mnogo, redovno čitam Vaše odgovore, odlični ste! :D

    • Sanela

      Poštovana Marina,
      odgovorila sam na ono veliko pitanje maloprije :-)
      Što se tiče prvog dijela ovog pitanja, na žalost, ne možete priznati navedene troškove u KPR i SPR-1053.
      Problem je što se ti troškovi “miješaju” sa kućnim, privatnim troškovima. PDV je druga priča, on se može koristiti kao ulazni PDV ako postoji Ugovor o korištenju stana kao poslovni prostor.

  80. PS

    ukoliko imamo prijavljenu radnicu po Ugovoru o radu, može li ona dobiti ponekad i autorski honorar (sa plaćenim porezima i doprinosima) na osnovu nekih radova (prevodilački posao) koji nisu nužno drugačiji od poslova koji stoji u Ugovoru o radu?
    Kolega koji je radio prije mene zavodio je poslove van radnog vremena kao autorski honorar, ja smatram da to i nije baš po pravilima, vjerovatno je trebao računati samo prekovremeni rad.
    Da li je u redu ostaviti tako kako je obračunavao, pošto država nije puno oštećena (plaćeni su dopr.i porez, mada znam da nisu u istom iznosu kao da su po Ugovoru o djelu)?

    Pozdrav
    Marina

    • Sanela

      Samo u nekim rijetkim slučajevima (rad u komisijama i sl.) može “proći” kao Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu.
      U Vašem pitanju ja ne vidim tu mogućnost i tu postoje dva “problema”.
      Prvi je prekovremeni rad koji ne može biti beskonačno dug, iako se za njega uveća osnovica za doprinose. Ako se prekovremeni rad konstantno koristi, onda je potrebno da se zaposli novi zaposlenik na novo radno mjesto. Tu budite oprezni.
      Druga stvar jeste porezni tretman. Naknada na prevodilačke usluge se treba uključiti u plaću na koju se plaćaju PUNI doprinosi, a ne “mali” :-)

  81. Poštovana Sanela,
    Molim Vas da mi odgovorite kolika je dnevnica za nastavnika koji vodi učenike na ekskurziju u BiH.Svi troškovi prevoza i boravka su plaćeni.Navedeni poslovi zahtijevaju 24 sata rada.Da li se tada rad duži od 8 sati računa u prekovremeni rad?
    Pozdrav!

    • Sanela

      Dnevnica se, u osnovi, uređuje internim aktom i Opštim kolektivnim ugovorom.
      Neoporeziva dnevnica u zemlji iznosi 25 KM i “pokriva” samo ishranu, što znači da nema dodirne tačke sa tim što Vam je obezbijeđen prevoz i boravak.
      Izuzetno, ako Vam je obezbijeđena hrana na sl. putu, onda se dnevnica umanjuje za 30%.
      Međutim, ako smatrate da je vođenje đaka na ekskurziju sl. put, onda ne možete govoriti o prekovremenom radu. To dvoje je nespojivo. Ili je sl. put (pa imate pravo na dnevnicu) ili je prekovremeni rad (meni nema karakteristike prekovremenog rada).

  82. Poštovana,
    Ako uplatimo ukupne doprinose za PIO/MIO putem jedne uplatnice, na koji konto cemo proknjižiti tu promjenu kada nam sutra dođe izvod sa banke (4520 ili 4521) ili ga moramo razdvojiti na osn. i iz osn. pa ga proknjiziti? A takođe i ine ZO 89,2% i 10,2% i zapošljavanje 70% i 30%?
    Hvala unaprijed ..

    • Sanela

      Najjedanostavnije je da prilikom knjiženja kontiranje i knjiženje postavite tako da knjižite na način kako plaćate. Znači, jedno konto za PIO, dva konta za doprinos za zdravstveno osiguranje i dva konta za doprinos od nezaposlenosti. Vi imate obavezu poštivanja trocifrenih (osnovnih) konta, a sve ostalo može biti Vaša razrada (bez obzira na komercijalno rađene analitičke kontne planove).

  83. Poštovana,
    u slučaju da se dnevnica isplaćuje u manjem iznosu od TO , npr. TO 16 KM a pola dnevnice 5 KM.
    da li se može za razliku isplatiti TO ili je bolje da se dnevnica nikako ne isplaćuje .
    Mogu li se takve dnevnice sabirati npr. 5 dana puta 5 KM i na kraju mjeseca umanjiti isplatu toplog obroka kao da je za taj period isplaćena jedna puna dnevnica tj, 25 KM.

    Hvala unaprijed,

    • Sanela

      Bez obzira na iznose dnevnice i toplog obroka, ne možete oboje isplaćivati za isti dan, ako se pitanje odnosilo na to :-)
      Ako nije, možete pojasniti ponovo, na konkretnom primjeru.

  84. Draga Sanela,

    koji su tačno dokumenti potrebni za pravdanje troškova sl. puta?
    Pretpostavljam da je neophodno napraviti odluku (ovjerena od direktora) i nalog za sl. put u kojem je navedena relacija, svrha puta, kilometri i sl.
    Da li je to dovoljno ukoliko radnik snosi sve troškove (dakle noćenje sam plaća i prevoz je radnikovim vozilom)
    Ukoliko se obračunava prevoz 20%*1l goriva*pređeni kilometri, koji se tačno dokument koristi za pravdanje prevoza? Postoji li neki obrazac za vođenje evidencije pređenih kilometara?
    Moraju li se priložiti računi za gorivo ili je dovoljan nalog za sl. put sa navedenim kilometrima?

    Što se tiče troškova sl. puta koje bi koristio vlasnik samostalne djelatnosti, u knjizi Revicon “Samostalne djelatnosti poslovanje, obaveze i prijave za 2013.” pročitala sam na str. 84 da se mogu ipak koristiti kao rashod. Pošto ste Vi rekli u nekom ranijem odgovoru da se ne smiju koristiti ti troškovi kao porezno dopustivi rashodi, mene zanima šta je tačno. Smijemo li ili ne koristiti tr.sl.puta za vlasnika kao rashod?

    Hvala Vam na odgovoru!
    Pozdrav
    Marina

    • Sanela

      Za pravdanje troškova službenog puta potrebni su računi (za noćenje, parking, putarine, vinjete i sl.) za izdatke koji se mogu pravdati računima.
      Odluka Direktora se može, ali i nemora praviti, jer je Direktor (ili od njega ovlašteno lice) taj koji koji ovjerava putni nalog.
      Za pravdanje prevoza vozilom zaposlenika dovoljan je obračun koji se vrši u samom putnom nalogu, a račun za gorivo se obično prilaže samo kao dokaz o cijeni goriva koja se koristi u formuli (20% x cijena goriva x pređeni kilometri).
      Za vlasnika radnje je pitanje “klizavo”, prosto što se niti jedan trošak koji se odnosi na vlasnika ne može priznati kao rashod. Tako se, u sistemu poreza na dohodak, tretiraju vlasnici kao samozaposlenici, a ne kao zaposlenici. Moj odgovori stajalište je takvo iz razloga opreznosti, jer se do sada ni Porezna uprava niti Ministarstvo finansija nije oglasilo po tom pitanju.
      Uvijek kada su propisi nedorečeni, mogu se pojaviti različita stajališta,na žalost.

      • Draga Sanela,

        hvala Vam na odgovoru :)

        Čime se pravda 70% dnevnice za tr. smještaja u slučaju da radnik ne koristi smještaj za koji dobija račun (hotel i sl.) tj. ako sam riješi pitanje noćenja, a da nema nikakav pisani dokaz? Da li je u tom slučaju dovoljan putni nalog?
        Drugo pitanje je u vezi isplate akontacije za porez na dohodak. Ukoliko smo imali pretplatu poreza po osnovu obračuna na GPD-u, te smo zaokružili da ćemo pretplatu iskoristiti kao akontaciju za 2014. godinu, da li moramo plaćati mjesečne akontacije?
        Po mišljenju Revicona (ista knjiga), možemo ne plaćati mjesečne akontacije dok se ne iskoristi pretplaćeni iznos.
        Koje je Vaše mišljenje?

        Što se tiče korištenja ovih troškova za sl. put za vlasnika, planiram poslati upit Poreskoj upravi za zvanično mišljenje, tako da ću Vam proslijediti njihov odgovor. Ne bi bilo loše znati da li se mogu ili ne koristiti ti troškovi :)

        Srdačan pozdrav
        Marina

        • Sanela

          70% dnevnice za noćenje “bez računa” se pravda putnim nalogom. Nema drugog dokumenta :-)
          Svakako da možete koristiti više plaćene akontacije, ako ste tako naveli u GPD-1051 (imali ste opciju korištenja akontacija u narednom periodu i opciju zahtjeva za povrat).
          Najbolje i jeste da pošaljete upit Poreznoj upravi, pa ćete imati jasan stav po tom pitanju.

  85. Poštovanje, zanima me sljedeće: kad se ide na službeni put ponedjeljak,utorak ,srijeda,četvrtak i petak u našoj firmi se dobije nalog za službeni put od 25,00 KM i imamo normalnu dnevnicu (službena dnevnica)
    Kad službeni put pada subotom ili nedjeljom tada zaposlenik ima službeni nalog od 25,00 KM i nema pravo da mu se evidentira službena dnevnica tako da kad obavlja službeni put radnim danima ima pravo na 25,00 KM + dnevnica kao da je na poslu od 07 do 15 :00.A kad ide u dane sedmičnog odmora nema pravo ništa osim 25,00 KM.Kojim zakonom je regulisana ovakav obračun (ako je ispravan)?

    • Sanela

      Za početak, nije mi jasno šta podrazumijevate pod “službenom dnevnicom” i “dnevnicom kao da je na poslu”.
      S obzirom da nisam razmjela Vaše termine i pitanje (u cjelosti) mogu samo reći da zaposlenik kada ide na sl. put, pa makar to bila subota i nedjelja ima pravo na dnevnicu koja se odnosi na službeni put. Ona u neoporezivom iznosu jeste 25 KM. Međutim, vikend kao odmor je plaćeno “odsustvo”, kao i godišnji odmor, bolovanje i sl. i ne može se plaća umanjivati za te dane, ako ste mislili pod tim tu drugu “dnevnicu”.
      Ako nisam bila jasna, pojasnite Vi svoje pitanje :-)

  86. Postovana,

    molim Vas da li mozda znate koja je to minmalna dnevnica oju poslodavac moze isplatiti za sluzbena putovanja u inostranstvo. Npr. neoporezivi dio za Njem. bi bio 140,00 KM (cini mi se), to je onaj max. dozvoljeni iznos koji ne podlijeze oporezivanju. A koji je minimalan iznos, sad da li neki poslodavac moze reci ja cu za taj sluzbeni put u inostranstvo isplatiti 30,00 KM i to je to.

    Unaprijed hvala i sracan pozdrav,

    • Sanela

      Da, navedeni iznosi su neoporezivi, ali se internim aktom mogu odrediti drugi iznosi dnevnica koji mogu biti manji od neoporezivih.
      Međutim, poslodavac treba da ima na umu da dnevnica treba da bude dostatna za hranu (jer dnevnica pokriva troškove ishrane), a posebno ostale troškove (prevoz, putarina, parking, …).

  87. Postovana,

    da li mozete pomoci, odnosno dati informacije ili me uputiti na zakonske akte koji regulisu prekovremeni rad za vrijeme sluzbenog putovanja.
    1. ukoliko ja idem na sluzbeni put i bivam na istom 12 radnih sati, dakle dobit cu pola dnevnice, radni dan ima 8 sati, da li po zakonu o radu u BiH imam pravo da onu razliku od 4 sata upisem kao prekovremeni rad?
    2. ako idem na put s kolegicom i koristimo sluzbeno vozilo, ona vozi ja sam suvozac. da li se onda njoj put do odredista racuna kao radno vrijeme, posto vozi, a meni ne, jer sam suvozac, te moje radno vrijeme pocinje tek od casa dolazka na odrediste?
    Bila bih Vam jako zahvalna na pomoci.

    LP

    • Sanela

      Poštovana, idem redom:
      1. Nemate pravo da 4 sata vodite kao prekovremeni rad. Vaš radni dan je 8 časova i za toliko ćete biti plaćeni (plaća Vam se ne može smanjiti po tom osnovu). Umjesto toplog obroka imaćete dnevnicu (tačnije pola dnevnice).
      2. Vi, iako ste suvozač, idete na službeni put. Plaća Vam redovno ide / ne umanjuje se (opet ponavljam), ali imate pravo na dnevnicu. Nema nikakve veze da li ste suvozač ili sjedite na zadnjem sjedištu.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>