Početna / Novosti / Korisne informacije / Ostala primanja zaposlenika
ostala primanja zaposlenika

Ostala primanja zaposlenika

U kategoriji “ostala primanja zaposlenika” najčešće su otpremnine, troškovi sahrane, novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti, pomoć usljed pretrpljenih elementarnih nepogoda i sl. pomoći, pokloni i jubilarne nagrade.

Pravo na navedene naknade zaposlenicima je osigurano Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, 43/99, 32/00 i 29/03) i Opštim kolektivnim ugovorom.

a)      Otpremnina 

U slučaju otkaza Ugovora o radu, neoporeziv je iznos od 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

U slučaju odlaska u penziju, neoporeziv je iznos od 6 plaća zaposlenika isplaćenih u posljednjih 6 mjeseci ili 6 prosječnih plaća u FBiH (koje objavljuje Federalni zavod za statistiku), ako je povoljnije.

U slučaju prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška, neoporeziv je iznos u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Po osnovu Sporazumnog raskida Ugovora o radu, zaposlenik nema pravo na otpremninu.

b)      Troškovi sahrane

Ova naknada se odnosi na troškove sahrane zaposlenika ili člana njegove uže porodice, i u slučaju smrti penzinisanog zaposlenika.

Neoporezivi iznos je u visini stvarnih troškova sahrane (po predočenim računima), a maksimalno u visini 4 prosječne neto plaće u FBiH u prethodna 4 mjeseca.

c)       Novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti (60%), teške bolesti zaposlenika ili člana uže porodice i hirurških intervencija

Ova (neoporeziva) naknada se može zaposleniku isplatiti jednokratno, i to do visine 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

d)      Naknade troškova liječenja

Neoporeziv iznos je u visini stvarnih troškova, prema dokumentaciji (po predočenim računima).

e)      Pokloni koje poslodavac daje zaposleniku

Neoporeziv je iznos od 30% prosječne mjesečne plaće u FBiH, ukupno na godišnjem nivou. 

f)       Jubilarne nagrade

Neoporezivi su sljedeći iznosi:

  • 0,5 x prosječna plaća za navršenih 5 godina staža;
  • 1,00 x prosječna plaća za navršenih 10 godina staža;
  • 1,25 x prosječna plaća za navršenih 15 godina staža;
  • 1,5 x prosječna plaća za navršenih 20 godina staža;
  • 1,75 x prosječna plaća za navršenih 25 godina staža;
  • 2,00 x prosječna plaća za navršenih 30 godina staža i
  • 2,5 x prosječna plaća za navršenih 35 godina staža.

O autoru - Sanela

Sanela
Diplomirani ekonomista sa zvanjem certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora; Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH; Predavala i bila trener na projektima: SEED BiH – Finansijska analiza maloprodajnih objekata KLAS doo Sarajevo, UNDP BiH – Program SUTRA II, BH Telecom, Direkcija Zenica – Uvođenje sistema PDV-a, SERDA i LESPnet – Trening „Uspješno vođenje finansija preduzeća“, LESPnet – Benchmarking advisor, GIZ Sarajevo – Obuka za administrativno-finansijskog asistenta u okviru Projekta podrška obrazovanju odraslih; Član Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH;

62 komentari

  1. Postovanje,

    Interesuje me da li je poslodavac duzan placati uposleniku naknadu za prijevoz i od koliko sati pocinje da se racuna nocni rad?

    L.P.Hvala!!!

    • Sanela

      Naknada za prijevoz na posao i sa posla je kao pravo zaposlenika regulisana Opštim kolektivnim ugovorom, a detaljnije se uređuje internim aktima (Pravilnik o radu).
      Što se tiče noćnog rada, rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nocnim radom. Noćni rad može za odredeni slucaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom biti i drugacije uređen. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi nocu uzastopno najvise jednu sedmicu.

  2. Molim vas odgovor,
    Radnik je na bolovanju do 42 dana (nije povreda na radu).Da li obračunavamo 80% na bruto platu ili neto?
    Unaprijed zahvalni

  3. Poštovana,
    Molim vas da nam odgoovorite,naravno ako ste u mogućnosti na sljedeće pitanje:
    Imamo radnika koji je na bolovanju preko 42 dana.
    Trebamo obračunati platu za 04/2013 (cijeli mjesec bio na bolovanju preko 42 dana)
    Iznos bruto plate prije bolesti i odlaska na bolovanje je iznosio 628,04 KM (za 01/2013)
    Bruto satnica: 628,04/184 sata=3,413 KM
    Umanjena bruto satnica za 80%,3,413 x 80%=2,73 KM
    Broj sati na bolovanju preko 42 dana za 04/2013 :176 x 2,73=480,48 KM.
    Neto plata :480,48-31%=331,53 KM.
    U obračunu plate nismo obračunali porez na dohodak,jer se radi o bolovanju preko 42 dana.
    Da li je postupak obračuna ispravan i da li neto plata smije biti manja od najniže plate u FBIH (360,80 KM)
    Unaprijed zahvalni,

    • Sanela

      Neto plata može biti niža od najniže neto satnice, ali osnovica za obračun doprinosa mora biti najmanje na nivou najniže neto satnice, 2,05 KM neto ili 2,97 KM bruto. To znači da ćete Vi radniku isplatiti 331,53 KM, a osnovicu za doprinose ćete računati na gore navedene satnice.

  4. a) Otpremnina

    U slučaju otkaza Ugovora o radu, neoporeziv je iznos od 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

    Radi li se ovdje o neto ili bruto placi?

    Hvala!

    • Sanela

      Što se tiče otpremnine, ali i ostalih dodatnih primanja, u obzir se uzima neto plaća sa porezom na dohodak, a ne bruto, kada govorimo o obračunu neoporezivog iznosa primanja.

  5. Hvala puno na odgovoru i molim za jos jednu informaciju. Iznos koji predje 70% prosjecne mjesecne place isplacene u posljednja tri mjeseca treba oporezovati 10% i na to platiti jos sve doprinose na i iz place i 0,5 za nesrece i 0,5 vodna naknada??? Lijep pozdrav!

    • Sanela

      Da, za iznos koji “pređe” taj neoporezivi limit se plaćaju svi doprinosi, naknade i porez na dohodak. Praktično, u poreznom smislu se tretira kao plaća.

  6. Poštovana,
    Lijepo vas molimo da nam odgpvorite na sljedeće pitanje,
    Ispunjavamo obrazac PMIP-1024 za zadnje dvije godine za radnika koji odlazi u penziju.
    Sva smo polja ispunili,samo nam je problem polje 4) Operacije
    ne znamo koju kućicu označiti za radnika koji odlazi u penziju.
    Srdačni pozdravi,

    • Sanela

      Obilježite posljednju kućicu – Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023.
      Ukoliko redovno isplaćujete plaće i plaćate doprinose, nema potrebe za PMIP-om, ali ako nisu redovno isplaćivane plaće, onda ide PMIP.
      Bitno je, takođe, da se na virmanskim nalozima naznači da se radi o plaćanju doprinosa samo za tog zaposlenika koji ide u penziju.

  7. catic jasmina

    Poštovanje,

    Interesuje me obračun doprinosa za radnike koji rade kod obrtnika ( obućar) proizvodnja obuče. Spadaju li u kategoriju niskoakumulacionih djelatnosti i ako dali je bruto za obračun doprinosa 316,00 za radnike. s tim što je onda iznos neta negdje oko 210,00 što je niže od najniže satnice u FBIH.

    • Sanela

      Obrtnicima – vlasnicima radnji nisu definisane plaće, već samo osnovice za obračun doprinosa. Neka Vas ne brine to što preračunom dobjete neki “neto iznos plaće” 210,00 KM, jer to u osnovi i nije plaća. Praktično, prema propisima o porezu na dohodak, samostalni poduzetnici i nemaju plaću. Njima je zakonodavac propisao samo osnovice na koje će mjesečno obračunavati i plaćati doprinose, a plaća se može “dizati” i isplaćivati i veća i manja i u bilo kom iznosu u odnosu na osnovicu za doprinose. U vašem slučaju, npr. vlasnik će plaćati doprinose na osnovicu 316,00 KM, a svaki mjesec (ako ima novca na računu), može sebi isplaćivati plaću kao dohodak po 1.000 KM (hipotetička situacija). Nemojte vezivati te dvije kategorije, jer su samostalni poduzetnici i njihove “plaće” i obračun doprinosa posebna priča u sistemu poreza na dohodak i doprinosa.

  8. U slučaju otkaza Ugovora o radu, a da nije sporazumni raskid ugovora o radu, da li zaposlenik tada ima pravo na iznos od 70% prosječne mjesečne plaće za svaku godinu rada kod istog posladavca? Kako je formuliran taj raskid Ugovora?

    • Sanela

      Taj iznos od 70% prosječne mjesečne plaće na koji zaposlenik ima pravo se odnosi na otpremninu.
      Naime, u slučaju otkaza Ugovora o radu zaposlenik ima pravo na otpremninu, čiji je neoporeziv iznos 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Napominjem da je ovo neoporeziv iznos, a da je pravo na otpremninu regulisano Opštim ili Granskim kolektivnim ugovorima i Zakonom o radu.
      Takođe, u slučaju prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (opet Otkaz, a ne sporazumni raskid radnog odnosa), neoporeziv je iznos u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
      Takođe, pravo na otpremninu ima zaposlenik za odlazak u penziju, što je navedeno na našoj web stranici.
      Ako se sa zaposlenikom radni odnos raskine sporazumno, onda on nema pravo na otpremninu.
      Razlika je u tome što se Sporazumnim raskidom radnog odnosa, na pismeni zahtjev zaposlenika, uz adekvatno obrazloženje, traži od poslodavca da se prekine radni odnos, pa time nije ni logično da poslodavac daje otpremninu. Suprotan slučaj, kada zaposlenik stiče pravo na otpremninu, jeste Otkaz ugovora o radu, gdje poslodavac, bez obzira na interes i potrebe zaposlenika, jednostrano otkazuje ugovor o radu i raskida radni odnos.
      Suštinska razlika je što u sporazumnom raskidu PIŠE da se radni odnos raskida na obostranu volju, i na zahtjev zaposlenika, a kod otkaza ugovora o radu poslodavac navodi da DAJE OTKAZ zaposleniku, uz obrazloženje (tehnološki višak, kršenje odredbi ugovora o radu i dr.).

      • Hvala puno na odgovoru, ali samo još malo pojašnjenje. U slučaju proglašenja tehnološkim viškom, plaća se samo 1/3 plaće x godine provedene kod poslodavca. Da li je samo u slučaju otkaza zbog kršenja odredbi iz ugovora o radu od strane poslodavca, isti dužan platiti od 70% plaće x godine provedene kod poslodavca?

        • Sanela

          Iznos od 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

  9. Poštovana,
    Mene interesuju doprinosi za radnike (ne za vlasnika) niskoakumulacionih djelatnosti ( tekstilci,kožarii obučari ).
    Bruto osnovica je 316,00 a po tom obračunu je onda neto oko 219,00 što je niže ad najniže satnice.Da li je to dozvoljeno?
    Ja sam se raspitivala u MIO/PIO. Član 6. Stav 10. zakona o doprinosima tako nalaže. Međutim gdje god pročitam satnica ne smije biti niža od najniže.Riječ je o SBK/KSB,a u ovom kantonu to ministar poljoprivrede nije odobrio. U Sarajevu je to ok.
    Tako mi je rečeno u MIO/Pio. Kako da obračunam doprinose i isplatim platu a da zakonom uredim ispravno.

    • Sanela

      Odgovor je sličan. Za radnike u tim djelatnostima se odvojeno posmatra osnovica za doprinose, koja iznosi 316,00 KM, i na koju obračunavate i plaćate doprinose. Sa druge strane, sasvim neovisno od te osnovice, vi ste u obavezi (da bi ste uopšte koristili tu osnovicu) da zaposlenicima isplaćujete najnižu plaću, koja iznosi 2,05 KM – najniža neto satnica, sa porezom na dohodak. Na tu plaću (npr. 174 sata x 2,05 KM = 356,70 KM) obračunavate porez na dohodak, u skladu sa podacima iz porezne kartice i visini ličnih i dr. odbitaka.
      Znači, ima dva odvojena, nepovezana obračuna.
      Prvi je obračun doprinosa na osnovicu od 316,00 KM.
      Drugi je obračun najniže plaće i poreza na dohodak na osnovu propisane najniže neto satnice 2,05 KM / sat rada.

  10. Poštovana,
    Hvala puna na ovom odgovoru.
    Sve mi je sad u potpunosti jasno. Jedino me interesuje hoću li u MIP unijeti platu po toj satnici a doprinose po brutu 316,00
    ili cu staviti platu kao konacni iznos tih doprinosa u MIP.

    • Sanela

      Da, upravo tako. Iako se neto plata i osnovica od 316,00 KM ne slažu, unijećete upravo onako kako i isplatite, odnosno kako ste i napisali.
      Doprinosi po brutu 316,00 KM, a plata po 2,05 KM neto satinici.

  11. i možete li mi napisati u kojem je zakonu ovo objavljeno?

  12. Poštovani,

    informacije koje nam dajete vrlo su korisne, i na tome sam Vam zahvalan, molim Vas za odgovor gdje je objavljeno (u kojem zakonu ili pravilniku) da su pokloni neoporezivi do 30% od prosječne plaće u Fed.?? Unaprijed hvala!!

    • Sanela

      Navedeno je definisano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), član 14. stav 1. tačka 4) “pokloni, shodno članu 10. stav (4) tačka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon”

  13. Poštovana,
    Ukoliko je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu (5 god rada), podnio zahtjev za isplatu iste, firma donijela rješenje o isplati jubularne nagrade, ali je nije isplatila da li radnik ima pravo da traži isplatu nagrade iako je u međuvremnu firma počela poslovati sa gubitkom. U momentu ostvarivanja prava firma je poslovala sa dobitkom. Odliuka o isplati jubularne nagrade je donesena u januaru 2011, a samo pravo na nagradu je ostvareno u aprilu 2010. Firma posluje sa gubitkom od 2012.godine. Unaprijed zahvaljujem.

    • Sanela

      Opštim kolektivnim ugovorom je samo za regres utvrđeno da poslodavac nema obavezu isplatiti isti ako je poslovao sa gubitkom. Takvo ograničenje za isplate po osnovu jubilarnih nagrada nije navedeno.

  14. Poštovana,
    prvi put se susrećem sa obrazcom P-3, tj. uslovi rada za zaposlenika kojeg je komisija uputila na invalidsku penziju i iskreno nije mi pretjerano jasno šta i kako. Bila bih Vam zahvalna na svakom savjetu. Unaprijed hvala

  15. Sanela da li obračun plaće namještenice, kojoj se vrši namirenje do 70% od prosječne plaće, a koja se nalazi na bolovanju isto podliježe namirenju do 70%, iako se nalazi na bolovanju ili se uzima 80% od plate isplaćene u prethodnom mjesecu.
    Unaprijed zahvalna.

    • Sanela

      Za zaposlenika koji je na bolovanju se isplaćuje 80% njegove plaće iz prethodnog mjeseca.
      Za bolovanje do 42 dana je stvar poslodavca kako će isplaćivati, ali ne može ispod 80% zaposlenikove plaće, uz uslov da ta plaća ne bude ispod najniže.
      Za bolovanje preko 42 dana je, propisima o zdravstvenom osiguranju, obaveza poslodavca da isplaćuje min. 80% zaposlenikove plaće.
      Refundacija tih izdataka zavisi od kantonalnih / županijskih propisa.

  16. Pitanje u vezi obračuna minulog rada
    Poštovana gospođo,
    Molim vas ako ste u prilici da mi odgovorite sljedeće:
    Radnik ima 10 godina radnog staža sa 31.12.2013.
    Bruto plata 608,70 na neto 420,00 lični odbici 600,00 KM.
    Na koji način obračunati minuli rad za 01/2014.
    Unaprijed zahvalan

  17. Poštovani,
    koja je procedura i da li je moguce da mi firma u kojoj radi plati dodatnu edukaciju koja nema veze sa djelatnoscu i poslovima koje trenutno obavljam, ali je vezana za moju struku?

    Naime, poslodavac je voljan da mi uplati kurs i da transakciju obave sa računa firme. Da li se u tom slucaju placa neki porez?
    Unaprijed hvala i sve pohvale za vas kvalitetan i predan rad i odgovore koje dajete.
    Pozdrav,
    Mersed

    • Sanela

      U tom slučaju, s obzirom da se edukacija odnosi na vas, tj. na vašu struku, a ne za djelatnost (znači da poslodavac nema direktan poslovni interes za tom konkretnom edukacijom), takav izdatak bi se u poreznom smislu tretirao kao “korist” na koju bi se morali obračunati puni doprinosi i porez na dohodak.
      Znači, ta “korist” koju predstavlja izdatak za edukaciju se tretira u poreznom smislu kao plaća. Takođe, u kontekstu poreza na dobit takav izdatak, zajedno sa plaćenim porezom i doprinosima se smatra porezno nedopustivim rashodom, što direktno uvećava osnovicu za porez na dobit.
      Jedino ako bi poslodavac, ipak, našao svoj interes u toj edukaciji, onda bi ona mogla biti u cjelosti neoporeziva.

  18. Poštovana,
    mozete li mi molim vas pomoći kako da isplatim troškove telefona licu koje nije zaposleno u našoj firmi, nego je povremeno angažovano na ugovor o djelu.
    Hvala unaprijed

    • Sanela

      S obzirom da se ne radi o zaposleniku, koji nema pravo na takav trošak, u obavezi ste na tu isplatu postupiti kao da se radi o Ugovoru o djelu (napominjem da niste u obavezi potpisivati Ugovor o djelu). Znači, plaćate 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, 6% doprinosa za PIO i posebne naknade, 0,5% za opšte vodne naknade i 0,5% za naknade za prirodne i druge nesreće. Takođe, podnosite i poreznu prijavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

  19. Poštovana Sanela,
    hvala puno na brzom odgovoru. Sve mi je jasno, osim da ne trebamo potpisivati ugovor o djelu za ovu vrstu troškova. Kakav ugovor trebamo potpisati, jer trebamo godinu dana, mjesečno isplaćivati paušalno pomenute troškove. Napominjem da kroz jedan projekat imamo obezbjeđena sredstva za ove troškove.
    Lp

    • Sanela

      Ugovor o djelu ne možete potpisati jer ja, bar iz navedenog, ne vidim tu nikakvo “djelo”. Samo plaćanje troškova.
      Možete potpisati Ugovor o suradnji, na primjer, gdje ćete definisati zbog čega, u okviru čega i dr. pojedinosti plaćate te troškove. Pojasniti u Ugovoru da se radi o projektu. Međutim, opet morate platiti pomenute poreze, doprinose i posebne naknade.

  20. Poštovana Sanela,
    hvala vam na odgovoru.
    Lp

  21. Postovana Sanela,
    Da li je protivzakonito raditi 6 godina na ugovoru o djelu(puno radno vrijeme),na kraju slijedi otkaz…i koja su mi sad prava?? Sta raditi??
    Unaprijed zahvalan!!

    • Sanela

      Po Ugovoru o djelu se angažuju fizička lica za poslove koji nemaju kontinuitet, koji nisu predviđeni kao radno mjesto u firmi i koji predstavljaju zaokruženu cjelinu. Takođe, Ugovor o djelu se radi van prostorija poslodavca (na terenu, kući i sl.). Vi niste bili u radnom odnosu, tako da niste ni mogli dobiti “klasičan” otkaz. Na žalost, jer se nije radilo o radnom odnosu, ne ostvarujete nikakva prava … Šta raditi? Paziti kako ćete se ubuduće angažovati. Na žalost, više Vam ne mogu reći. Eventualno, možete obaviti razgovor sa DOBRIM pravnikom da vidite da li postoji neki način da retroaktivno regulišete svojoj status – putem suda.

  22. Postovana Sanela,
    kako moze fizicko lice, koje je umjesto neto plate, dobilo robu od poslodavca i za to adekvatan racun sa fiskalizacijom, istu prodati drugom pravnom licu i tako zatvoriti obavezu po osnovu licnih primanja ?
    Hvala na odgovoru.
    Lp.

    • Sanela

      Ako sam dobro shvatila, Vi kao fizičko lice ste dobili umjesto plaću u novcu plaću u robi i sada želite tu robu prodati drugom pravnom licu.
      Uobičajeno, ako fizičko lice prodaje robu (što su najčešće poljoprivredni proizvodi i sl.), navedeno se radi na način da se sačini zapisnik. Fizičko lice nije registrovano za obavljanje trgovine i teško da može (izuzev da rizikuje) izvršiti prodaju pravnom licu. Turizik postoji i kod kupca – pravnog lica.

  23. Firma je godinama bila u blokadi i nije mogla isplaćivati plate i doprinose (pa time i doprinose za zdrastvo). Shodno tome radnici NISu mogli koristiti ni usluge zdrastva, jer nisu mogli u tom periodu imati ovjerene zdrastvene knjižice.

    Da li nakon deblokade raćuna firma mora platiti, pored ostalog,i doprinose za zdrastvo, iako nije koristila te usluge ? Čini nam se da je to u suprotnoti s Zakonom o obligcijama, jer se traži da se plate usluge koje NISU obavljene i nisu mogle biti obavljene u tom periodu pa mislimo da ih i ne treba platiti.

    Ostali doprinosi (PIO i dr.) nisu sporni

    Molim za detaljan odgovor

    • Sanela

      Bez obzira što postoji Zakon o obligacionim odnosima, porezni propisi i propisi o zdravstvenom osiguranju regulišu ovu oblast.
      Logično je da nema potrebe za plaćanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje retroaktivno, jer se ta “usluga” nije niti koristila, međutim, porezni propisi su tu jasni i govore u prilog obavezi plaćanja SVIH doprinosa, bez obzira na to da li ste i što nećete moći iskoristiti taj novac (plaćen u fond zdravstvenog osiguranja).
      Ja Vam savjetujem da odete u Fond zdravstvenog osiguranje i sa njima potpišete sporazum o djelomičnom plaćanju tih obaveza, jer se to u praksi, u konkretno ovakvim slučajevima, primjenjuje. Znači – sastanak sa predstavnikom Fonda zdravstvenog osiguranja.

      • Da li u principu poreski inspektori prilikom kontrole mogu tražiti retroaktivno i uplatu doprinosa za zadrastvo za posljednih 5 godina t.j za period 2009 – 2013 i obračunati zateznu kamatu u iznosu od 0,04% za svaki dan zakašnjenja ???

        Ne znam kako bih mogao o ovome razgovarati s Fondom, jer pretpostavljam da oni traže uplatu doprinosa za zdrastvo za taj period, iako usluge NISU pružene i teorijski ne mogu biti pružene retroaktivno (period 2009 – 2013 je prošao) ???

        Zahvaljujem unaprijed

        • Sanela

          Da, inspektori Porezne uprave mogu u postupku kontrole naložiti retroaktivno plaćanje doprinosa za zdrsvetveno osiguranje + zateznu kamatu. Međutim, ono što ja Vama govorim u vezi odlaska u Fond zdravstvenog osiguranja jeste praksa koja živi. Prvo tražite otpis obaveze starije preko 5 godina, a za ostalo se najčešće napravi protokol o plaćanju ili djelomičnom plaćanju, gdje Fond zna uzeti u obzir upravo ono što ste rekli – da usluga nije izvršena što Vi dokazujete neovjerenim zdravstvenim knjižicama zaposlenika. Ja ne bi pretpostavljala, već otišla u Fond :-)

          • ZAHVALJUJEM

            KONAČNO:Da li to važi i za radnike koji su istovremeno i vlasnici privrednog društava – d.o.o. o kojem je riječ ???

          • Sanela

            Da, ako su ujedno i vlasnici i zaposlenici isti je odgovor.

  24. Poštovana,
    molim Vas za odg. u vezi minulog rada.
    Firma N je do prije 8 god. uredno obracunavala minuli rad radniku racunajuci mu godine staza u staroj i trenutnoj N firmi. Nakon prekida od 8 godina zele da ponovo obracunavaju minuli rad ali racunajuci staz samo od zaposlenja u trenutnoj firmi, odnosno firmi N. Molim Vas za odg. da li zaposlenik ima pravo da trazi da mu se racunaju sve godine staza, da li je zasticen nekim zakonom?
    Hvala.

    • Sanela

      Prema važećim propisima, konkretno Opštem kolektivnom ugovoru, član 13., propisano je sljedeće:
      “Osnovna plaća povećava se za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
      Pod radnim stažom u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva se i radni staž proveden kod poslodavca u slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika društva i dr.).”
      To znači da je poslodavac obavezan obračunavati minuli rad za staž kod njega kao poslodavca, ali može, ukoliko to svojim internim aktima uredi, oračunavati minuli rad i na ukupan staž.

  25. Zahtjevom nam se obratio naš bivši klijent za pomoć kod liječenja. Uprilogu predračun Poliklinike za zahvat.Odlikom direktora treba isplatiti određenu sumu na račun Poliklinike (ne klijenta koji je tražio pomoć). Kakav je porezni tretman ove isplate, kako je knjižiti, kao donaciju ili….

    • Sanela

      S obzirom da se radi o klijentu, a ne zaposleniku, to nije ništa drugo do donacija i tako je treba knjižiti.
      Znači trošak donacije, evidentiran na osnovu fakture poliklinike. Što se tiče poreza, ovaj trošak je samo tretiran u Poreznom bilansu na način da uvećava oporezivu dobit ukoliko prelazi 3% ukupnog prihoda (red. br. 8 Poreznog bilansa).

  26. Poštovana,
    već neko vrijeme pratim vaše odgovore i veliko vam hvala za precizna i brza pojašnjenja postavljenih pitanja. Ja vam se obraćam za pomoć i vaše mišljenje kod slijedeće situacije:
    - naš zaposlenik je prouzročio štetu prilikom upravljanja vozilom na kojem je izvšena popravka a dio tih troškova popravka pada na teret zaposlenika koji će se njemu obustavljati od plaće u narednih 10 mjeseci.
    Moje pitanje je: da li je ispravno obustavljene iznose svaki mjesec knjižiti na prihod od naknade štete i samim time uvrstiti za plaćanje PDV-a za taj mjesec (odbitni porez smo već uzeli onda kada je nastao trošak popravka) i na osnovu kojeg dokumenta?
    Unaprijed vam hvala!

    • Sanela

      Jeste. Vi bi ste, u stvari, trebali u cjelosti fakturisati zaposleniku sa PDV-om nastalu štetu, a ne obročno.
      Ispostavite, znači, jednu fakturu, ali ugovorite sa zaposlenikom naplatu u 10 mjesečnih rata. Suština jeste da morate iskazati odmah u cjelosti izlazni PDV.

Šta vi mislite?

Vaša email adresa neće biti objavljena.Neophodna polja su označena *

*

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>